Uz potporu Svjetske banke
Riječ je o nastavku najveće investicije u gotovo osam desetljeća dugoj povijesti ustanove, kojoj je cilj osigurati suvremenu istraživačku infrastrukturu
Hrvatski šumarski institut sa sjedištem u Jastrebarskom započeo je s provedbom projekta "Equipping of Laboratories and Facilities of the Croatian Forest Research Institute" vrijednog 4,992.696 eura, od čega 4,971.857 eura čine bespovratna sredstva financirana zajmom Svjetske banke u okviru programa Digitalne, inovativne i zelene tehnologije – DIGIT. Provodi se od 16. veljače 2026. do 16. kolovoza 2028. godine, a korisnik bespovratnih sredstava je Hrvatski šumarski institut.
Nabava napredne tehnologije
Projekt je predstavljen na početnoj konferenciji koja je okupila predstavnike Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Svjetske banke, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskih šuma, Akademije šumarskih znanosti te Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, potvrđujući važnost ulaganja u razvoj hrvatske znanosti i istraživačke infrastrukture.
Ravnateljica Hrvatskog šumarskog instituta dr. sc. Sanja Perić istaknula je da je u vremenu sve izraženijih klimatskih promjena i sve većih izazova s kojima se suočavaju šumski ekosustavi ulaganje u znanost važnije nego ikada.
– Tijekom svih osam desetljeća našeg Instituta mijenjale su se potrebe i metode rada, no jedna je vrijednost ostala ista, želja da svojim znanjem služimo hrvatskim šumama i društvu u cjelini. Zbog toga je ovaj projekt od iznimne važnosti, kako kao odgovor na današnje potrebe, tako i kao zalog svijetle budućnosti struke stvaranjem uvjeta za kvalitetan rad i razvoj mladih istraživača – kazala je.
Projekt predstavlja nastavak najvećeg infrastrukturnog ulaganja u gotovo 80-godišnjoj povijesti Hrvatskog šumarskog instituta. Nadovezuje se, kako je istaknuto, na projekt gradnje novih laboratorija i rekonstrukcije postojećih zgrada, čime će novoizgrađena i obnovljena infrastruktura biti opremljena suvremenom znanstvenom, laboratorijskom, digitalnom i pratećom opremom potrebnom za provedbu vrhunskih istraživanja. Važnost projekta prepoznala je i Svjetska banka, koja kroz projekt DIGIT podupire jačanje hrvatske istraživačke infrastrukture.
Predstavnik Svjetske banke Todor Milchevski istaknuo je da je ponosan što Svjetska banka može biti partner u ulaganju u istraživačke kapacitete koji pridonose održivom razvoju. Ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Hrvoje Meštrić naglasio je da je riječ o jednom od važnijih projekata ulaganja u znanstvenu infrastrukturu koje Ministarstvo provodi te o značajnom iskoraku jedne od ključnih hrvatskih institucija u području šumarstva i biotehničkih znanosti.
Cilj je projekta unaprijediti istraživačku infrastrukturu Instituta nabavom napredne znanstvene i neznanstvene opreme, računalnih sustava visokih performansi, specijaliziranog softvera te terenske istraživačke opreme. Time će se, istaknuto je, znatno unaprijediti analitički, eksperimentalni i monitoring kapaciteti Instituta u području biotehničkih znanosti, osobito šumarstva, ekologije i hortikulture, uz dodatno jačanje znanstvene izvrsnosti, međunarodne konkurentnosti i inovacijskog potencijala ustanove.
Realizacijom projekta stvorit će se, kako je objašnjeno, suvremeni uvjeti za provedbu temeljnih i primijenjenih znanstvenih istraživanja, povećati mogućnosti sudjelovanja u nacionalnim i međunarodnim istraživačko-razvojnim projektima te dodatno osnažiti suradnja s akademskom zajednicom, javnim sektorom i gospodarstvom.
– Ulaganje će pridonijeti razvoju novih znanja i tehnologija te održivom upravljanju šumskim ekosustavima i prirodnim resursima Hrvatske – zaključeno je.
Znanstveni rad od 1860.
Prva znanstvena istraživanja u hrvatskom šumarstvu pokrenuta su 1860. godine, kada je u Križevcima osnovano Gospodarsko šumarsko učilište, a nakon Drugog svjetskog rata tadašnje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva započelo je s organizacijom šumarske službe i istraživačkog rada.
Najraniji dokument iz kojeg je razvidno postojanje istraživačke ustanove je dekret Ministarstva kojim je dr. sc. Zlatko Vajda imenovan referentom V. vrste u Zavodu za praktična šumarska istraživanja, a rješenjem istog Ministarstva od 14. prosinca 1945. Josip Šafar postavljen je za šefa Zavoda za praktična šumarska istraživanja. Ta 1945. uzima se za godinu osnivanja samostalne znanstvene ustanove koja je današnji naziv dobila 2009.
