umjetnička djela
Sedamdesetak sačuvanih slika i skulptura manjeg, galerijskog formata danas se nalazi u Gradskome muzeju Sisak. Muzej skrbi i o zbirci skulptura većega formata nastalih u Koloniji, a koje su postavljene oko Željezarinih pogona i na zelenim površinama u Capragu - kaže Sagita Mirjam Sunara, prodekanica splitske Umjetničke akademije
Kolonija likovnih umjetnika Željezare Sisak provodila se od 1971. do 1990. godine, i iza sebe ostavila oko 700-tinjak likovnih djela od 185 umjetnika - što slika, što skulptura, što fotografija. Unazad desetak godina toj se velikoj ostavštini posvećuje u Sisku opravdana pozornost, no od 1991. pa do 2012. kada je vlasnik Željezare zbirku predao Gradskom muzeju Sisak, nestala su mnoga umjetnička djela.
"Pitanje broja umjetničkih djela nastalih u okviru Kolonije - skulptura galerijskoga formata i onih namijenjenih izlaganju na otvorenom, zatim slika, grafika, fotografija - i danas je otvoreno. Broj se kreće između 614 i 833 umjetnička rada. Koliko je od toga bilo skulptura, koliko slika, fotografija, teško je reći. Arhiva Kolonije, koja se nalazila u kinu Željezara, izgorjela je", kazuje nam dr.sc. Sagita Mirjam Sunara, prodekanica splitske Umjetničke akademije koja već godinama u sklopu projekta “Tvornica baštine Željezara Sisak” radi na istraživanju i valorizaciji kulturne politike Željezare Sisak te zaštiti sisačkog Parka skulptura.
Sagita je voditeljica hrvatskog dijela međunarodnog projekta Conservation of Art in Public Spaces (CAPuS) u sklopu kojeg će se u iduće tri godine istražiti i obraditi podaci o svakoj od preostalih skulptura, izradit će se internetska stranica Parka, digitalizirati informacije vezane uz povijest Parka, a izradit će se i strategija zaštitnih radova na skulpturama i elaborati. Želja je i da se napravi potpuni katalog, ne samo skulptura, umjetničkih djela nastalih na likovnim kolonijama, a podaci s kojima raspolažu su nepotpuni.
"Sedamdesetak sačuvanih slika i skulptura manjeg, galerijskog formata danas se nalazi u Gradskome muzeju Sisak. Muzej skrbi i o zbirci skulptura većega formata nastalih u Koloniji, a koje su postavljene oko Željezarinih pogona i na zelenim površinama u Capragu. No, malo je podataka o tome gdje su nestale stotine manjih skulptura i umjetničkih slika koje su bila po pogonima bivše Željezare Sisak. U razgovorima s umjetnicima doznajemo uvijek nove informacije o tome kako nedostaju još neke slike. Stoga nam treba pomoć Siščana, koji znaju možda sudbinu nekih djela", govori dr.sc. Sagita Mirjam Sunara.
Tako su nedavno iz razgovora s umjetnicom Jelenom Tripković, predavačicom na Akademiji umjetnosti u Novom Sadu, doznali kako je ona 1980. likovnoj koloniji Željezara ostavila tri svoje slike, od kojih nijedna nije sačuvana, no dostavila im je fotografije svojih slika. Prema fotografiji iz kataloga likovne kolonije iz te godine do sada se mislilo da je u koloniji napravila samo jednu sliku.
"Cilj potrage za nestalim djelima nije oduzeti umjetnička djela ljudima kod kojih se ona danas nalaze, nego evidentirati jesu li sačuvana ili nisu. I sama gđa. Trpković je rekla da joj ne smeta ako je netko uzeo njezine slike pa ih sada drži doma na zidu, ali da bi joj bilo jako žao da su slike u ratnom vihoru uništene", dodaje Sagita koja se nada da će ovaj apel rezultirati što kompletnijim katalogom umjetničkih djela nastalih u Likovnoj koloniji Željezare Sisak. Informacije o sudbini djela mogu se javiti u Gradski muzej Sisak ili dr.sc. Mirjam Sunara u splitsku Umjetničku akademiju.
