polugodišnji izvještaj
Manjak je najvećim dijelom nastao jer se kompenzacija za manje ostvarene prihode od poreza na dohodak isplaćuje s odmakom od mjesec dana
Grad Rijeka imao je u prvih šest mjeseci manjak prihoda od 10,8 milijuna kuna, podaci su iz polugodišnjeg izvještaja o izvršenju gradskog proračuna koji je u utorak s kolegija gradonačelnika Vojka Obersnela poslan na razmatranje Gradskom vijeću.
Grad je ostvario prihode od 377,9 milijuna kuna, ili 39,9 posto godišnjeg plana, a rashodi su bili 388,8 milijuna kuna, ili 41 posto godišnjeg plana, pa je manjak prihoda 10,8 milijuna.
Kako je rečeno, manjak je najvećim dijelom nastao jer se kompenzacija za manje ostvarene prihode od poreza na dohodak isplaćuje s odmakom od mjesec dana. Državni proračun kompenzira manje ostvarene prihode od poreza na dohodak za protekli mjesec u sljedećem mjesecu pa je kompenzacijska suma poreza na dohodak za lipanj u visini oko devet milijuna kuna uplaćena u srpnju i nije evidentirana u prihodima za prvih šest mjeseci, rečeno je.
Gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je da zbog nedostatne kompenzacije za izgubljene prihode na osnovi poreza na dohodak, zbog izgubljenog prihoda od smanjenog poreza na promet nekretnina te poreza na potrošnju, koji je riječka gradska uprava uvela kako bi nakon povećanja PDV-a pomogla ugostiteljima, Grad Rijeka samo u 2017. gubi oko 20 milijuna kuna prihoda.
"Manjak u proračunu najvećim dijelom ovisi o politici države prema jedinicama lokalne samouprave. Sve stavke koje ovise o nama izvršene su ili po planu ili čak u višim iznosima od planiranog. Iako su postojale naznake da će se nedostajući prihodi nadoknaditi putem uvođenja poreza na nekretnine, i to je neslavno propalo. Evidentno je da se vodi politika kojom se slabi lokalna samouprava, a činjenica da i drugi gradovi, poput Splita, pokušavaju nedostajuće prihode nadoknaditi kroz povećanje prireza porezu na dohodak jasno ukazuje na neodrživost takvog načina financiranja općina i gradova", rekao je riječki gradonačelnik.
Istaknuo je kako se gradovima predlaže da novac koji im nedostaje nadoknade iz europskih fondova, a pritom se zaboravlja da Europska unija pokriva 70 do 80 posto troškova te da ostatak novca treba osigurati u proračunu.
"Samo u sljedećih nekoliko godina očekuje nas izdvajanje za sudjelovanje u europskim projektima u vrijednosti oko 200 milijuna kuna", dodao je Obersnel.
Pročelnica Gradskog odjela za financije Jasna Liker objasnila je da makroekonomski podaci upućuju na oporavak gospodarstva, ali to se nije odrazilo na povećanje gradskog proračuna ponajprije zbog provođenja porezne reforme. Podsjetila je da se, iako država kompenzira manje ostvarene prihode od poreza na dohodak, oni određuju prema stopama iz 2016. unatoč rastu gospodarstva i povećanju plaća. Rekla je da je ukinut porez na tvrtku, što je sedam milijuna kuna manje u gradskom proračunu.
Premda je porez na promet nekretninama u cijelosti postao porez lokalne samouprave, ali s obzirom na to da je njegova stopa smanjena s pet na četiri posto, on nije utjecao na povećanje prihoda, rekla je.
Na kolegiju je još rečeno da je gradska uprava u svibnju smanjila stopu poreza na potrošnju s tri na 1,5 posto, što je oko 2,3 milijuna kuna prihoda manje na godinu. Osim toga, ove su godine povećani cenzusi za korisnike socijalne skrbi, a time i rashodi oko pet milijuna kuna.
