Skrb o najtežim bolesnicima
Predstojnik Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine zagrebačkog Medicinskog fakulteta Veljko Đorđević rekao je kako je u Hrvatskoj svake godine u prosjeku oko 50.000 palijativnih bolesnika
Tečaj palijativne medicine, na kojem će se pedesetak polaznika šest dana educirati za skrb o najtežim bolesnicima, otvoren je u petak u Splitu, što je prvi takav tečaj u Hrvatskoj organiziran izvan Zagreba.
- Novost educiranja na tečaju u Splitu je što ga zajedno polaze liječnici, medicinske sestre, psiholozi, sociolozi, duhovnici i volonteri - rekao je predstojnik Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine zagrebačkog Medicinskog fakulteta Veljko Đorđević. Napomenuo je kako je u Hrvatskoj svake godine u prosjeku oko 50.000 palijativnih bolesnika, a skrb o njima označio je kao civilizacijsku potrebu.
- Palijativna medicina ne počinje u trenutku kad pacijent dođe u terminalnu fazu života, nego počinje u trenutku kad se uspostavi dijagnoza o neizlječivosti bolesti, tako da je palijativna medicina civilizacijski iskorak jer osoba koja boluje od neizlječive bolesti ima pravo na dostojanstven odlazak s ovog svijeta - rekao je Đorđević. Istaknuo je kako interdisciplinarni tim koji skrbi o palijativnom bolesniku sudjeluje i u procesu žalovanja obitelji nakon smrti pacijenta.
Upozorio je i na problem palijativne bolesti među hrvatskim braniteljima. - Veliki broj hrvatskih branitelja u ruralnim područjima umiru sami bez ikakve palijativne skrbi - rekao je Đorđević.
Na području županije oko 2.500 pacijenata
Župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja rekao je kako ta županija financijski podupire održavanje edukativnog tečaja u Splitu za skrb o palijativnim pacijentima.
- Ovim tečajem želimo palijativnu skrb podići na veću razinu, jer je na području splitsko-dalmatinske županije godišnje u prosjeku oko 2.500 pacijenata, teških bolesnika kojima je potrebna dodatna njega - kazao je Žavrnja.
Napomenuo je kako se ovim tečajem udovoljava pravilniku Ministarstva zdravstva, koji traži da se zdravstveno osoblje dodatno educira za palijativnu skrb. Za svoju županiju kazao je kako ima zemljopisne posebnosti, jer zahvaća otoke i Dalmatinsku zagoru, pa je planirano uspostavljanje palijativnih centara osim u Splitu, još i u Supetru na Braču te Imotskom, Sinju i Makarskoj.
Medicinska sestra u splitskom KBC-u Marija Županović upozorila je kako čak dvije trećine umrlih bolesnika umire upravo u toj bolnici, a samo jedna trećina pacijenata umire u svojim domovima. - Mi želimo to promijeniti poboljšanjem palijativne skrbi o pacijentima i u njihovim domovima - poručila je.
