RATNI VETERANI
Velikosrpska agresija nanijela nam je ogromnu bol, a Vukovar i Škabrnja su zdenac na kojem se budući naraštaji trebaju napajati istinom o zbivanjima u Domovinskom ratu - rekao splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja.
Kulturna i društvena manifestacija "Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju", koja se u organizaciji udruge Benedikt održava petu godinu za redom, otvorena je u ponedjeljak navečer u prepunoj dvorani Nadbiskupskoga sjemeništa u Splitu.
Pokroviteljica ovogodišnjega "Tjedna sjećanja na Vukovar i Škabrnju" je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, a tijekom sedmodnevnog trajanja u Splitu, Omišu i Imotskom bit će održano 12 događaja, to jest predstavljanja knjiga, predavanja, projekcija dokumentarnih filmova kojima se podsjeća na tragična stradanja hrvatskih branitelja i civila u Vukovaru i Škabrnji u studenom 1991. godine.
"Velikosrpska agresija nanijela nam je ogromnu bol, a Vukovar i Škabrnja su zdenac na kojem se budući naraštaji trebaju napajati istinom o zbivanjima u Domovinskom ratu," rekao splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja koji se nazočnima obratio kao izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarovć.
Ževrnja je istaknuo kako je nakon Domovinskoga rata gotovo 2.800 hrvatskih branitelja je izvršilo suicid."Gotovo 190 žena, supruga branitelja je nakon domivinskog rata počinilo suicid, a oko 60 djece branitelja je također počinilo sucid," podsjetio je Ževrnja.
Naglasio je kako branitelji Domovinskoga rata u prosjeku žive oko 50 godina i život im je kraći 25 godina u odnosu na prosječan život sugrađana. Istaknuo je kako se u školskim udžbenicima iz povijesti nalazi tek 6 posto sadržaja iz Domovinskog rata, a do sada nije snimljen niti jedan relevantan film o Domovinskom ratu. "Te stvari moramo popravljati," poručio je Ževrnja.
U ime braniteljske populacije Splitsko-dalmatinske županije Ivan Turudić je na otvaranju manifestacije istaknuo je kako je u Domovinskom ratu od ukupno 15.800 poginulih njih 6.500 bilo branitelji, a ostalo civili.
"Državi u kojoj je od strane agresora ubijeno više civila nego vojnika to treba predstavljati kao dokaz da je izvršena agresija s namjerom genocida," rekao je Turudić.
Zapovjednik samostalnoga bataljuna Škabrnje Marko Miljanić je istaknuo kako godišnje Škabrnju posjeti na stotine autobusa gostiju kako bi "hodočastili krvi nevino stradalih."
"Ljudski je oprostiti, ali s druge strane nitko ne pokazuje pokajanje za ono što je napravljeno Hrvatrskoj u napadu na nju", kazao je Miljanić.
Na otvaranju ovogodišnjeg "Tjedna sjećanja na Vukovar i Škabrnju" prikazan je i 70-minutni dokumentarni film "Ovčara - neispričana priča", u kojem se govori o stravičnom pokolju hrvatskih zarobljenika i civilima na Ovčari u studenom 1991. godine.
"Obveza nam je prema Domovini govoriti istinu, a istina je kako je zločin u Vukovaru učinjen u većem smislu pod zvijezdom petokrakom nego pod kokardom," naglasio je scenarist tog filma Nikola Kajkić.
Za vrijeme višeminutnoga govora o stravičnim događanjima u Vukovaru Kajkić je nekoliko puta zaplakao s govornice, ali su ga nazočni ohrabrivali pljeskom da nastavi govoriti. Po Kajkićevim riječima Hrvatska drama u vezi Domovinskog rata nastala je 2004. godine kada je tadašnje Državno odvjetništvo na čelu s Mladenom Bajićem prepustilo Specijalnom sudu za ratne zločine i srbijabnskom tužiteljstvu nadlžnost za suđenje za događaje u Vukovaru.
"Ne smijemo se miriti s time da nam Specijalni sud za ratne zločine u Beogradu piše povijest, a to se dgodilo," poručio je Kajkić.
Naglasio je kako je je dokumentarni film "Ovčara - neispričana priča" snimljen isključivo sredstvima nacionalnoga sindikata policije i "nešto sitno donacijama:"
"Hrvatska nas je dobila, nismo dobili ni kune," kazao je Kajkić.
