Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja
U kućama će se moći smjestiti maksimalno dva stana, predložena je i zabrana objekata u nizu u ruralnim naseljima, a obvezni udio zelenila na čestici bit će 40%
U sklopu javne rasprave o prijedlogu IV. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja grada Samobora održano je izlaganje na kojem su predstavljene najvažnije modifikacije i razlozi pokretanja postupka. Rasprava traje od 6. do 20. srpnja, investitor projekta je Grad Samobor, nositelj izrade Upravni odjel za gospodarstvo i projekte Europske unije, a stručni izrađivač tvrtka Urbing.
Potreba usklađivanja
Prijedlog izmjena predstavile su pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, razvoj i projekte Europske unije Martina Kovačić, pročelnica Upravnog odjela za provođenje dokumenata prostornog uređenja i gradnju Marija Kovačević te ovlaštena arhitektica urbanistica Petra Igrc iz tvrtke Urbing.
Kako je istaknuto, postupak izmjena pokrenut je odlukom Gradskog vijeća iz ožujka 2023. godine, a cilj je uskladiti postojeći Prostorni plan s novim zakonskim propisima, planovima višeg reda i razvojnim potrebama grada. Prostorni plan, donesen 2006., posljednji je put cjelovito izmijenjen 2014., nakon čega su provedene i ciljane izmjene 2021. i 2022. godine.
Izmjenama se dokument usklađuje s Prostornim planom Zagrebačke županije i Prostornim planom Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, uz istodobno preispitivanje građevinskih područja i drugih planskih rješenja.
Jedan od glavnih razloga za pokretanje postupka je velik broj inicijativa građana i pravnih osoba. Od posljednje cjelovite izmjene Gradu je stiglo 586 zahtjeva za izmjene Prostornog plana. Uz to, posljednjih godina intenzivna stambena gradnja i razvoj poslovnih sadržaja povećali su pritisak na prostor, infrastrukturu i okoliš.
Opterećenje infrastrukture
Cilj je predloženih izmjena osigurati održiviji razvoj uz očuvanje prirodnih, krajobraznih i ruralnih vrijednosti Samobora. Poseban naglasak stavljen je na kontrolu intenzivne stambene gradnje i uvođenje strožih prostornih standarda.
Jedna od važnijih novosti odnosi se na ograničenje broja stambenih jedinica u obiteljskim kućama. Umjesto dosadašnje mogućnosti gradnje do tri stana, predlaže se najviše dva stana kako bi se spriječila gradnja manjih višestambenih objekata pod nazivom obiteljskih kuća te smanjilo opterećenje prometne i komunalne infrastrukture.
Predložena je i zabrana gradnje kuća u nizu u ruralnim naseljima radi očuvanja njihova prostornog identiteta i tradicionalnog karaktera. Također, uvodi se obvezni udio zelenih površina na prirodnom tlu, prema kojem najmanje 40 posto građevinske čestice mora ostati uređena zelena površina.
U raspravi je sudjelovao velik broj građana, a najviše pitanja odnosilo se na pojedinačne zahtjeve za proširenje građevinskih područja, status katastarskih čestica te razloge prihvaćanja ili odbijanja pojedinih prijedloga.
