istraživanja na sjevernom ulazu u Sisciju
'Fokusirali smo se na istraživanje dijela zapadno od ulaza u antičku Sisciju i pokazalo se da je ovdje situacija dosta komplicirana s mnogo slojeva i naznaka radioničkih aktivnosti', kazala je arheologinja Rosana Škrgulja
Već desetu godinu Gradski muzej Sisak obavlja arheološka istraživanja na sjevernom ulazu u Sisciju, na mjestu na kojem se planira budući Arheološki park Sveti Kvirin. Do sada je istraženo oko 20 posto planirane površine parka, a osim samog ulaza u antički Sisak i obrambenih gradskih zidina, pronađeno je mnoštvo drugih nalaza. Tako je bilo i ove godine.
- Ove godine završavamo istraživanja na sondi iz 2013. godine. Fokusirali smo se na istraživanje dijela zapadno od ulaza u antičku Sisciju i pokazalo se da je ovdje situacija dosta komplicirana s mnogo slojeva i naznaka radioničkih aktivnosti. Došli smo do zadnjeg, najdubljeg, sloja, vremenski je to 1. stoljeće poslije Krista, i na njega se slažu slojevi sve do kasne antike. Dakle, iskopavamo ovdje 400 godina antičke povijesti - govori nam arheologinja Rosana Škrgulja, voditeljica istraživanja i kustosica Gradskog muzeja Sisak.
U ovogodišnjim istraživanjima pronađen je i jedan rimski novčić s početka 5. stoljeća, što je dosta rijetko za sisačko područje. No, osim reprezentativnih obrambenih zidina od opeke, prilikom istraživanja nisu pronađeni drugi čvrsti zidovi. U proteklim sezonama pronađeni su temelji, od ulomaka opeke i kamena i s vezivom, ali su sve opeke od kojih su sami zidovi bili sazidani očito upotrijebljeni za nove građevine.
- Nailazimo sada tek na ostatke drvenih objekata koji se nisu očuvali. Unutar njih smo pronalazili predmete koji sugeriraju da su se tu nalazile radionice. Pronašli smo lani keramički kalup za izradu jednog tipa uljanica, a ove godine našli komad takve uljanice. Dakle, možemo računati s jako razgranatom radioničkom aktivnošću ovdje od koje su, nažalost, ostali jako slabi tragovi jer je drvo istrunulo. Našli smo tek otiske greda - govori Škrgulja.
Od pokretnih nalaza tu je velika količina keramike te jako puno čavala, klinova i zatega. Dio njih pronađen je čak i u otiscima tih greda pa će arheolozi moći po linijama tih čavala rekonstruirati položaje greda koje nisu sačuvane.
- Našli smo i fibule, nešto rimskog novca i jednu savršeno očuvanu gemu. To je jako rijedak nalaz, te će biti vrijedan dodatak Zbirci nakita i gema Gradskog muzeja Sisak. Osobito je značajno što ovaj primjerak ima arheološki kontekst, možemo je točno datirati i definirati kontekst u kojem je pronađena, što ima veliku znanstvenu vrijednost - pojašnjava Rosana Škrgulja.
Istraživanja će ove godine potrajati još nekoliko dana nakon slijedi konzerviranje nalaza, zatrpavanje i obrada materijala. No, u ovih nekoliko preostalih dana arheolozi će se koncentrirati na nalaz koji bi mogao biti rimska metalurška peć. Ukoliko se to pokaže točnim, bit će prva takva peć na ovom području, a obzirom na sisačku metaluršku prošlost vrlo važan nalaz i za sam grad.
