Hrvatski Kuvajt
Visoka rudna renta omogućila je velika ulaganja u uređenje mjesta, a općina je isplaćivala i 20.000 kuna za prinovu u obitelji, stipendirala studente i učenike, školarci su dobivali besplatne udžbenike, a općina je plaćala i kamate na kredit za prvu nekretninu. Zbog znatnog smanjenja rudne rente, sva su ulaganja stala
Ljudi se obično vesele najavi da će plin pojeftinjeti jer to znači olakšanje za kućne budžete. No, u podravskoj općini Molve, na 15 kilometara istočno od Koprivnice i desetak kilometara južno od mađarske granice, nije tako. Niža cijena plina za Molvarce znači i nižu rudnu rentu, naknadu za ekploataciju plina koju dobivaju od Ine.
Tome se nitko neće čuditi kad dozna da izvorni općinski proračun iznosi oko dva milijuna kuna, a na ime rente u najboljim danima pristizalo je još desetak puta toliko. A bogat proračun znači uređene ulice, sređenu komunalnu infrastrukturu, opremljene škole i vrtiće, društvene domove, poticaje za poljoprivrednike i poduzetnike, ukratko – mnogo veći standard od onoga kakav bi bio bez rente.
Upravo zbog velikih ulaganja u uređenje mjesta, koje je donijela visoka rudna renta, Molve su prije nekoliko godina postale poznate kao "hrvatski Kuvajt". Sve su ulice asfaltirane i dobile su nogostupe te javnu rasvjetu na podzemnim kablovima. Voda i plin dovedeni su u svako dvorište. Dograđena je škola i izgrađeno igralište, otvoren je novi vrtić, obnovljena crkva, a svako mjesto u općini koja broji oko 2200 duša dobilo je vlastitu mrtvačnicu.
Pala cijena plina
Naknada za prinovu u obitelji iznosila je 20.000 kuna, studenti su stipendirani s po 7000 kuna godišnje, a srednjoškolci s po 4000 kuna. Osnovnoškolci su dobivali besplatne udžbenike i bilježnice, a roditelji nisu morali plaćati školsku kuhinju. Ako je obitelj kupovala prvu nekretninu, općina je plaćala kamate na kredit.
S oko 2,5 milijuna kuna svake se godine poticalo gospodarstvo. Ako je, primjerice, obrtnik ili poljoprivrednik kupio novi stroj, općina je dala 40 posto novca.
- Prva renta 1993. godine iznosila je oko 4,5 milijuna kuna i stalno je rasla. Prije deset godina, tako, primili smo 15 milijuna kuna, a 2012. godine najviše, čak 19 milijuna kuna. A onda je cijena plina jako pala pa smo 2013. dobili opet 15 milijuna, 2014. deset milijuna, lani osam milijuna, a ove godine očekujemo rentu od samo pet milijuna kuna. Naravno, svi su naši projekti stali – kaže načelnik Molva Zdravko Ivančan.
Poticaji za gospodarstvo smanjeni su na pola milijuna kuna. Izgradnja kanalizacije u ulicama koje ju još nemaju prekinuta je. Nema novca za obnovu vatrogasnih domova u obližnjim mjestima. Gotovi projekti za pastoralni centar od pet milijuna kuna, namijenjen posjetiteljima marijanskog svetišta u Molvama, čekat će bolje dane. Umjesto dvije hale lokalnog komunalnog poduzeća gradit će se samo jedna.
Zadržali poticaje za mlade
- Više ne možemo ni pomišljati na velika ulaganja u infrastrukturu i razvoj gospodarstva. Jedino smo zadržali glavninu poticaja za mlade, tako da se za novorođenče i dalje dobiva 20.000 kuna, ali smo studentske stipendije prepolovili te uveli plaćanje školske kuhinje u iznosu od 50 kuna. I cijenu vrtića koju plaćaju roditelji povećali smo s 250 na 300 kuna. Vidi se da poticaji djeluju jer će ove godine prvi put nakon dugo vremena biti više rođenih nego umrlih. Evo, 2012. godine rodilo se desetero djece, a ove godine bit će ih 30-tak – objašnjava Ivančan i domeće kako su na ime smanjenja rente Molvarci u zadnje četiri godine izgubili barem 35 milijuna kuna.
Plin se u Molvama crpi 40-tak godina, a obližnje Inino postrojenje, s kojeg dolaze dvije trećine hrvatskog plina, ostavlja i ekološke tragove. Načelnik Ivančan kaže kako mjerenja o utjecaju postojenja na prirodu i ljude obavlja sama Ina i u izvještajima uvijek piše da je sve u redu.
- Nezavisnih istraživanja nema, možemo samo vjerovati ili ne onome što kažu u Ini. Međutim, prije 15-ak godina ozbiljno se spominjalo kako se u napuštene bušotine utiskuje bolnički radioaktivni otpad iz Hrvatske i Mađarske, o čemu više nitko ne govori. Prije 20-tak godina, pak, izmjerene su povećane količine žive i drugih teških metala na sjevernome dijelu općine, a u Ini kažu kako su to riješili. No, ponavljam, nema nezavisnih mjerenja – veli Ivančan.
Žele povećanje rudne rente
On drži da bi Ina, uz rudnu, trebala plaćati i ekološku rentu, da se mještanima nadoknadi život u blizini postrojenja za eksploataciju nafte. Također upozorava da od naknade za emisiju ugljičnog dioksida, koju naftna kompanija plaća državi, Molve ne dobiju ni lipe.
- Koliku ćemo rentu dobiti, vidimo tek 15. u mjesecu, kad novac sjedne na račun. Triput smo od Ministarstva gospodarstva i Agencije za ugljikovodike tražili podatke o proizvedenim količinama plina, ali su prebacivali lopticu jedni na druge. Na kraju su nam poručili da su ti podaci tajni. Ono što vidimo jest to da otkad je MOL ušao u vlasništvo Ine nema ulaganja u proizvodnju, samo se ide na maksimalno crpljenje plina. A ne možeš samo eksploatirati i ništa ne ulagati – nezadovoljan je načelnik Molva.
I on se priključio zahtjevu načelnika i župana sa sjevera Hrvatske za povećanjem rudne rente sa sadašnjih deset na 12 posto od vrijednosti ukupno proizvedenih količina nafte i plina, koliko, recimo, MOL plaća u Mađarskoj.
- Studije pokazuju da će se kod nas plin moći eksploatirati jednakim intenzitetom još najmanje 20 godina. Sadašnja situacija je neodrživa i renta se mora povećati – zaključio je Ivančan.
