Izbornik
zagreb - za eu fondovi podrubriku
  • Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije logo
  • Europski strukturni i investicijski fondovi logo
  • Operativni program konkurentost i kohezija logo
  • Europska unija zajedno do fondova logo

Organizacija događaja sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”, iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Naslovnica Regionalni dani EU fondova Bakar 79 pregleda
U Gradu Bakru održan sajam EU fondova

Bespovratnim sredstvima EU kupili strojeve, podigli nasade i zaposlili nove ljude

U Bakru su održani Regionalni dani EU fondova
1/7
Foto: Nel Pavletić/PIXSELL
Samo u godinu dana, više od 46 milijuna kuna novca iz EU fondova slilo se u našu industrijsku zonu zahvaljujući projektima naših poduzetnika - ističe bakarski gradonačelnik Klarić

U sklopu projekta „Regionalni dani EU fondova“ Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u Bakru je održan Sajam EU fondova na kojem su se mnogobrojni zainteresirani građani informirali i educirali o različitim mogućnostima korištenja bespovratnih sredstava iz EU fondova. Građani su mogli ostvariti i neposredan kontakt s poduzetnicima koji su svoje poslovanje započeli ili brzo proširili upravo zahvaljujući sufinanciranju iz EU, i saznati njihova iskustva iz prve ruke, jer su se neki od njih predstavili u Bakru.

Obiteljska Stancija Collis javnosti se otvorila u ljeto 2016. godine. Do tada je obitelj Mastilović ondje proizvodila samo za svoje potrebe. No mladi poljoprivredni poduzetnik Juraj prije tri sezone započeo je s proizvodnjom vina i maslinovog ulja.

- Kao mladi poljoprivrednik dobio sam 50 tisuća eura bespovratnih sredstava za podizanje novog nasada vinograda i to mi je financijski bio odličan vjetar u leđa. Sad sam se prijavio na još dva natječaja, za nabavku traktora i agregata te za izgradnju destilerije - priča Juraj Mastilović koji pokreće i proizvodnju sira, pa već razmišlja o mogućnostima europskog sufinanciranja za izgradnju sirane.

OPG Brolich prije deset godina počelo je posao s aronijom. Od prvih 140 sadnica, danas na 10 hektara imaju 18 i pol tisuća sadnica. Na natječaju za mlade poljoprivrednike dobili su bespovratnih 50 tisuća eura za nabavku traktora i beračice.

- Taj novac nam je olakšao poslovanje jer nismo morali dizati kredit, financijski smo slobodniji i dalje možemo proširivati nasad - ističe Luka Brolich koji na svom obiteljskom gospodarstvu proizvodi sok, džem, pekmez, čaj od aronije, a poslovanje širi i s nasadima maline i borovnice.

OPG Mirjenka Mrakovčića bavi se proizvodnjom sira od 1984. godine, a ta im je djelatnost od 2003. postala glavni izvor prihoda. Davne 1984. imali su samo devet ovaca u uzgoju, a danas imaju stado od 150 muznih krčkih ovaca koje tijekom cijele godine borave na otvorenome i pasu autohtono bilje sa škrtih pašnjaka južne obale otoka Krka. O stadu se brine Mirjenko, a supruga Vesna se već 33 godine bavi proizvodnjom ovčjeg sira na način kako su to radili njihovi preci.

- Dobili smo sredstva iz EU fondova za kupnju poljoprivredne mehanizacije, traktora, prikolice, pluga za oranje, kosilice i spremačice sijena i naravno da su nam ta sredstva jako dobro došla u obogaćivanju našeg asortimana i povećanju kvalitete proizvodnje - ističe Mirjenko Mrakovčić.

Nastavak obiteljske tradicije

OPG Ivana Štimac bavi se pčelarstvom i pčelinjim proizvodima. Ivana i suprug Bojan iskoristili su, kažu, poticaje za razvoj ruralnih područja preko Razvojne agencije za poljoprivredu.

- Dobili smo sredstva za opremu, širenje proizvodnje i zapšljavanje više ljudi u proizvodnji i stvarno su nam poprilično pomogla u razvoju proizvodnje i cjelokupnog poslovanja. Mi smo posao preuzeli od naše starije generacije koja se pčelarstvom bavi 20 godina, na tržištu smo dvije godine i zadovoljni smo, a želimo nešto napraviti i za naše mlađe generacije - priča Bojan Štimac koji sa suprugom Ivanom čeka prinovu, a istodobno pripremaju papirologiju za novi EU natječaj.

Tvrtka za proizvodnju i prodaju prirodne kozmetike Olival iz Europskog fonda za regionalni razvoj dobila je dva milijuna i 800 tisuća kuna za izgradnju proizvodne hale kako bi povećali kapacitete i poboljšali konkurentnost i mogućnost izlaska na nova tržišta.

- Projekt čija je vrijednost oko 10 milijuna kuna smo sufinancirali u iznosu od 30% iz EU fondova, halu smo otvorili u prosincu 2016. godine i to je rezultiralo rastom prometa za oko 25%, povećanjem broja proizvedenih proizvoda za 30%, a zbog sudjelovanja na najvećem europskom sajmu prirodne kozmetike "Biofach Vivanes" ušli smo na tržište Poljske i Turske - pojašnjava voditelj prodaje Darijo Čakanić.

Nikica Nežić vlasnik je obrta Kandelica u kojem posljednjih 20 godina razvijaju darovni asortiman. Na natječaju E-impus su dobili sredstva iz EU fondova za kupnju tiskarskog stroja koji im je stigao točno prije mjesec dana.

Kvalitetni temelji za rast

- Uz pomoć europskih sredstava napokon možemo proširiti proizvodnju majica s našim likovima koje smo osmislili prije nekoliko godina. Ta su nam sredstva omogućila i zaštitu loga obrta, izradu grafičkih rješenja i profesionalnih fotografija za izradu puno kvalitetnijih kataloga i letaka. Da nije bilo tih sredstava trebalo bi puno više godina da dođemo na tu razinu na kojoj smo sad, budući da nismo neka velika firma. U svakom slučaju imamo jedan kvalitetan temelj za rast - rekao je o svojim iskustvima Nikica Nežić.

Riječka razvojna agencija Porin dobila je oko 20 milijuna kuna europskih sredstava za izgradnju proizvodno-tehnološko-edukacijskog poduzetničkog inkubatora, koji je trenutno u fazi opremanja najsuvremenijom tehnologijom.

- S ovim projektom težimo postati centar 3D tehnologije i industrijske revolucije 4.1, inače u zadnjih 10 godina sudjelujemo u europskim projektima kao stručni suradnici, voditelji i partneri korisnicima samih projekata, radimo i strateške dokumente za jedinice lokalne samouprave, poslovne planove za poduzetnike, studije izvodljivosti, uglavnom služimo poduzetnicima Grada Rijeke, a i šire - pojašnjava Marija Grbac.

U povlačenje sredstava iz strukturnih EU fondova uključili su se i Primorsko-goranska županija i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja. Trenutačno provode dva velika projekta. Kulturno-turistička ruta "Putovima Frankopana" projekt je vrijedan 64 milijuna kuna, od čega je 43,7 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava. Drugi projekt je "Integrirani projekt revitalizacije Guvernerove palače i Nugentove kuće u Rijeci" vrijedan 3,5 milijuna kuna, od čega se iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija sufinancira s 2,5 milijuna kuna.

- Sredstva iz fondova EU omogućila su nam dodatna ulaganja u očuvanje i revitalizaciju kulturne baštine čime će se bitno povećati ponuda kulturnih i turističkih sadržaja - poručuju iz Primorsko-goranske županije.

Grad Bakar koji je bio domaćin Sajmu EU fondova, pojašnjava gradonačelnik Tomislav Klarić,nažalost, zbog indeksa razvijenosti nije mogao kao jedinica lokalne samouprave povlačiti sredstva.

- Međutim dogodilo se nešto drugo pozitivno. Samo u godinu dana, više od 46 milijuna kuna novca iz EU fondova slilo se u našu industrijsku zonu zahvaljujući projektima naših poduzetnika. Dakle, upravo ti poduzetnici privlače sredstva uz naš suport da bi gradili svoje poslovne objekte proizvodne namjene - ističe bakarski gradonačelnik Klarić iznoseći podake koji pokazuju da gospodarstvo grada Bakra dinamično raste i razvija se.

Primjerice, 2005. godine u industrijskoj zoni je bilo svega 5-6 gospodarskih subjekata, dok ih je danas 193. S obzirom na činjenicu da se gradi još šest novih proizvodnih hala, do kraja godine će ondje biti više od 200 poslovnih subjekata. Uže područje Grada Bakra ima oko 1600 stanovnika, a šire nešto više od 8 tisuća. U proteklih deset godina otvoreno je više od 4 tisuće radnih mjesta, što je, smatra gradonačelnik, dovoljan pokazatelj dinamike razvoja.

Ekologija na prvom mjestu

- Evo, prvi put ovo javno kažem, kupujemo poslovnu zgradu nekadašnje koksare i prostor oko nje, potpisali smo ugovor, a želja nam je i da država prepusti platoe koksare gradu, a mi ćemo vrlo brzo naći investitore i staviti u funkciju gospodarstva te napuštene prostore i otvoriti radna mjesta za ljude čitave Primorsko-goranske županije - optimistično je najavio gradonačelnik Klarić kojemu je kao čelnom čovjeku grada iznimno važno da se Bakar vrati svojoj povijesti, kulturi i održivom gospodarstvu, s obzirom na to da je desetljećima u socijalizmu bio sustavno uništavan teškom industrijom, koksarom, čađarom i lukama za rasute terete i naftne derivate.

Bakarani ekologiju smatraju važnim segmentom u razvoju njihova grada, pa je stoga i veliki interes izazvala nazočnost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je građanima pripremio korisne brošure i letke na temu smanjenja otpada koji postaje sve veće opterećenje društvu. U Europskoj se uniji godišnje baci čak 83 milijuna tona hrane, a u svijetu jedna trećina sve proizvedene hrane. Što više hrane bacamo, to je veća proizvodnja, a samim tim i iskorištavanje prirodnih resursa bez ikakve potrebe. Građani su sa zanimanjem čitali o savjetima kako spriječiti nepotrebno bacanje hrane.

- Mislim da su savjeti svima korisni, jer bismo doista trebali pripremati onoliko hrane koliko nam stvarno treba i trebali bismo puno češće ostatke hrane zamrzavati i koristiti za pripremu idućeg ručka ili večere. Imam dvoje djece i trudim se ponašati racionalno, tako da uvijek u trgovinu idem s popisom i pazim na rok trajanja namirnica, iako sam tek sad shvatila da postoji razlika između "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do" - rekla je simpatična gospođa Marijana, čija su djeca odmah otrčala do edukativnog kutka za najmlađe Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti. Djeca su crtala i bojala, a nakon kreativnog rada, svi su dobili slikovnice u kojima se na njima razumljiv i zabavan način pojašnjava važnost i način odvajanja otpada.