Mogućnosti financiranja iz EU fondova su velike, trenutno smo na 55 posto ugovorenih sredstava

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i ove godine organizira informativno-edukativna događanja pod nazivom "Regionalni dani EU fondova". Među brojnim radionicama, koje se organiziraju u 30 gradova diljem zemlje, ovog je puta Gospić bio domaćin manifestacije koja informira građane o mogućnostima financiranja iz fondova Europske unije.

Darko Milinović, župan Ličko-senjske županije, istaknuo je kako je uglavnom zadovoljan povlačenjem novca iz EU fondova u svojoj županiji no svjestan je kako uvijek može bolje. Gospić je prvi grad nakon Zagreba koji je podigao zastavu EU što pokazuje interes stanovništva na ovom području i za europske fondove, no ključno je da država sa svoje strane uloži napore i omogući kvalitetnu podlogu kako bi županije, općine i gradovi bili još uspješniji u povlačenju EU sredstava. 

Da se u ovoj županiji odvija dobra priča o EU fondovima složio se i Davor Huška, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije te istaknuo niz mjera kojima država potpomaže lokalnu vlast pa je tako spomenuo Fond za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini i značajna sredstva koja su na raspolaganju kako bi olakšala lokalnim jedinicama sufinanciranje projekata i apliciranje za sredstva Europske unije.

Naglasio je također kako su mogućnosti EU fondova velike i da smo trenutno na 55 posto ugovorenih sredstava od onog što nam je dostupno.

"Tu smo da predstavimo projekte, a u Ličko-senjskoj županiji, ugovoreno je preko 811 milijuna kuna projekata i cilj nam je potaknuti OPG-ove, tvrtke, poduzetnike i ustanove, da sve više ulaze u priču EU fondova jer rezultati mogu biti sjajni. Sjajni u toj mjeri da je moguće dobiti i do 100 posto bespovratnih sredstava. Mi u Ministarstvu nastavljamo s pomaganjem županijama kojima je to potrebno, kao što je Ličko-senjska. Moramo omogućiti što ravnomjernije uvjete razvoja, ljudski kapaciteti su tu i ja vjerujem u naš zajednički uspjeh", poručuje Huška.

Prepreke se otklanjaju

Okupljenima su na panel diskusiji "Razvoj Ličko-senjske županije korištenjem EU fondova za poticanje investicija" istaknuta dosadašnja postignuća i rezultati korištenja EU fondova. Istaknuvši pozitivni primjer poput izgradnje Razvojnog centra Ličko-senjske županije za koju su dobivena bespovratna sredstva u iznosu od 20 milijuna kuna, župan Milinović još jednom je naglasio kako je županijama poput ove potrebna pomoć Vlade.

"Često na natječajima ne prolazimo zbog broja stanovnika i drugih otežavajućih faktora, a ako želimo razvijati ruralna područja poput Like i Dalmatinske zagore, onda se određeni kriteriji moraju promijeniti", istaknuo je Milinović. S time se složio i pomoćnik Huška, navodeći još jednom sve relevantne izmjene zakona i druge aktivnosti koje Ministarstvo poduzima u tom smjeru.

Pomoć oko prijavljivanja

Pomoć u prijavama na natječaje EU fondova pruža i Razvojna agencija Ličko-senjske županije LIRA čiji su zaposlenici unaprijedili svoja znanja, usvojili najbolje prakse te razvili mrežu suradnika svih relevantnih dionika sustava. Uz to, tu je i LAG Lika koji provodi i projekt Ruralni animatori kako bi interes za prijave još više rastao.

Svijetli primjer rada LAG-a Lika je projekt "Integra Lika 2020" kojem je cilj brendiranje Like i podvelebitskog primorja kako bi postali prepoznatljivi po autohtonim i domaćim proizvodima. U sklopu projekta se već godinu i pol dodjeljuje i regionalna oznaka kvalitete Lika Quality koju ponosno nosi 88 proizvoda od 37 proizvođača - od sira škripavca, suhomesnatih proizvoda pa do rukotvorina poput ličke kape.

Također, županija je uspješno zaštitila lički krumpir na razini EU te uskoro kreću s brendiranjem ličke janjetine i sira škripavca na razini Hrvatske. Županija ima 5000 OPG-a, a od 2015. godine do danas na području županije odobreno je 355 milijuna kuna sredstava, što za potpore što za mjere namijenjene malim poljoprivrednim gospodarstvima, nepoljoprivrednim djelatnostima i mladim poljoprivrednicima.

Primjer uspješne poduzetničke priče koja je uspješno povukla sredstva već iz pretpristupnih fondova je tvrtka Tomaić- Commerce čiji vlasnik Vladimir Tomaić objašnjava kako je za uspješan projekt ključno uložiti puno rada, dokazivanja i upornosti. 

Puno kvalitetnih ideja

Njegova je tvrtka 2009. godine bila jedina privatna tvrtka Ličko-senjske županije koja je dobila EU sredstva. "Tada je postojao niz otežavajućih okolnosti i činilo se gotovo nemogućim doći do EU novca, no mi smo uspjeli. Ipak, unatoč svim mjerama i idejama, treba kontinuirano ulagati u ravnomjerniji razvoj regija", napominje Tomaić.

Ipak glavni zadatak i dalje ostaje poticati poduzetnike, županije i gradove na projekte i informirati ih što im je sve na raspolaganju iz europskih fondova, što je i cilj ovakvih događanja.  "Puno je kvalitetnih ideja i prijedloga s terena, i mi kao ministarstvo ih slušamo te komuniciramo na svim razinama. Također, radi se i Nacionalna strategija razvoja do 2030. godine i ovo je prvi put da se na takav način promišlja o cjelovitom razvoju Hrvatske", zaključuje Huška. 

Stručna predavanja

Kako se i na koje EU natječaje prijaviti

U Gospiću su održana i stručna predavanja na kojima se govorilo o mogućnostima financiranja iz EU fondova te su predstavljeni aktualni i budući natječaji. Predavanje "Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora" održala je Željka Šutalo iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja koja je naglasila kako ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava iznosi 1.110.000.000 kuna.

"U prvom krugu iskorišteno je oko 580 milijuna kuna za tristotinjak projekata, a u drugom je zatraženo oko 750 milijuna kuna. Važno je istaknuti da FZOEU/SEU može pružiti prijaviteljima stručnu podršku u pripremi projektnog prijedloga", objasnila je prisutnima Šutalo. O novim financijskim instrumentima HAMAG-BICRO-a za ruralni razvoj govorila je Ines Ličina koja je istaknula kako je cilj financijskih instrumenata za ruralni razvoj ojačati pristup financiranju MSP-ima.

"Predmet financiranja može biti ulaganje u primarnu proizvodnju i preradu proizvoda, ulaganje u dodatne (nepoljoprivredne) djelatnosti i ulaganje u šumarstvo. Zajmovi su namijenjeni ulaganjima u materijalnu i nematerijalnu imovinu te ulaganju u obrtni kapital, najviše do 30% od ukupnog iznosa zajma", kaže Ličina.

Goran Zečić iz CORE Consulting na radionici je predstavio mjere ruralnog razvoja i postupak prijave na natječaj detaljno predstavivši mjere i operacije. Upozorio je prisutne i na sve prihvatljive i neprihvatljive aktivnosti. Zečić je predstavio i potpore za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima te potpore za ulaganja u pokretanje i razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima gdje je visina potpore po korisniku 50.000 eura.

"Za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 70 posto od ukupnih prihvatljivih troškova", kaže Zečić.