Izbornik
zagreb - za eu fondovi podrubriku
  • Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije logo
  • Europski strukturni i investicijski fondovi logo
  • Operativni program konkurentost i kohezija logo
  • Europska unija zajedno do fondova logo

Organizacija događaja sufinancirana je sredstvima tehničke pomoći u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”, iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Naslovnica Regionalni dani EU fondova Šibenik 257 pregleda
REGIONALNI DANI EU FONDOVA

U razvoj grada do 2027. žele integrirati još 25 milijuna eura iz EU fondova

1/3
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL
EU novcem osigurali smo svijetlu budućnost i zato poručujem svima da iskoriste sve dobrobiti koje EU fondovi nude, poručio je šibenski gradonačelnik Željko Burić

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s institucijama u sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova organiziralo je u Šibeniku informativno-edukativno događanje Regionalni dani EU fondova. S ciljem informiranja šire javnosti o mogućnostima financiranja iz fondova EU i jačanja regionalnoga razvoja te cjelokupnog društvenog i gospodarskog rasta Hrvatske, organizirana su stručna predavanja i radionice, a održan je i panel 'Razvoj Šibenika kroz fondove Europske unije'. Gradonačelnik Šibenika Željko Burić kratko i jasno obrazložio je povezanost razvoja Šibenika i uspjeha u povlačenju sredstava EU. 

Događaju se velike investicije

- Šibenik je grad koji može sve dobro zahvaliti EU fondovima jer se mnogo toga realiziralo pomoću EU sredstava. U Šibeniku srećom imamo snažnu i potentnu ekipu koja povlači EU sredstva i koja će ih povlačiti i u budućnosti. Jer, bitno je koliko smo ih realizirali pogotovo kad se zna da smo od planiranog realizirali 100 posto! Ali mi smo već osigurali i omotnicu odnosno plan do 2027. godine do kada želimo integrirati u razvoj grada još 25 milijuna eura - rekao je šibenski gradonačelnik Željko Burić najavljujući brojne nove šibenske projekte poput obnove kazališta, izmještanja vatrogasnog doma, izgradnje novog vrtića, prometne vertikale grada, prvog kraka žičare itd. 

- EU novcem osigurali smo svijetlu budućnost i zato poručujem svima da iskoriste sve dobrobiti koje EU fondovi nude - zaključio je šibenski gradonačelnik Željko Burić.

I pomoćnica ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Tajana Huzak je pohvalila šibenski uspjeh u ostvarivanju i povlačenju sredstava EU.

- Edukativnim predavanjima i panelima možemo lakše planirati, ali i iskoristiti sredstva. Upoznajemo javnost s mogućnostima stvaranja novih radnih mjesta zahvaljujući EU sredstvima. Mnogi su svoje poslovne i životne ciljeve ostvarili preko EU fondova i mi činimo puno po pitanju da se sredstva povuku još intenzivnije - rekla je Huzak.

Tako je do sada ukupno ugovoreno osam milijardi eura iz europskih fondova. Pozitivan primjer je baš šibensko područje gdje je ugovoreno milijardu i pol kuna za niz projekata poput pročistača, odvodnje, studentskog doma, Bikarca, zapošljavanje žena na kninskom području, ali i obnovu  tri šibenske tvrđave koje su postale vrhunska turistička promidžba na svjetskom nivou. 

- Osmislili smo predavanja u čak 30 gradova i Šibenik je 20. po redu - istaklo se na panelu i naglasilo kako se intenzivno radi na nacionalnoj razvojnoj strategiji i viziji za što intenzivnije povlačenje EU sredstava i to utvrđivanjem razvojnih potencijala svih županija, čime će se uvesti strukturne promjene u društvu.  Mira Lepur iz Razvojne agencije Šibensko-kninske županije, Radoslav Županović, vlasnik OPG-a, Petar Mišura iz Upravnog odjela za gospodarstvo grada Šibenika, Martin Mrša iz šibenske udruge Mladi u EU i Ivan Malenica, dekan Veleučilišta u Šibeniku sudjelovali su u panel diskusiji o razvoju Šibenika kroz fondove Europske unije. Petar Mišura podsjetio je na povučena sredstva, ali i na projekte koji su u tijeku ili tek slijede poput žičare, podzemne garaže, obnove zgrade kazališta, infrastrukture, više brodskih linija, boljeg gradskog prijevoza... 

"Dokazali smo da uspješno povlačimo sredstva, ali i da naši projekti nastavljaju živjeti i nakon realizacije i da s njima nismo na gubitku. U Šibeniku se događaju velike investicije zbog kojih imamo pet puta više turista i hotela u zadnja dva desetljeća. U konačnici, sada smo u gornjoj polovici razvojnih sredina, a bili smo na začelju. Problem još bržem ulaganju su imovinsko-pravni odnosi i tu nam država treba puno pomoći. Vlasništvo mora biti čisto za apliciranje za sredstva EU, dokumentacija mora biti čista i transparentna", rekao je Petar Mišura. Mira Lepur iz Razvojne agencije je istakla da im je primarna djelatnost pomoći gradovima i lokalnim jedinicama, te strateško planiranje razvoja poduzetničkih zona, resursa marikulture, aluminija, metala i svega što strateški određuje ovaj prostor.

Podiže se kvaliteta obrazovanja

"Želimo graditi centar za marikulturu. Bavimo se sa svim operativnim problemima i u gradu i u županiji. Imamo i projekt od 20 milijuna kuna, odnosno Adriatic biznis centar za poduzetnike i potporne institucije. Želja je brendirati cijelu županiju", rekla je Lepur. Šibenske institucije su u ishođenju EU sredstava velika podrška te se svi zakoni donose da se to olakša. Na državi je pak da dodatno pojednostavi procedure u povlačenju sredstava po fazama i to pogotovo u velikim projektima. Jer, takvi projekti kako je rečeno, poskupljuju i prolongiraju sve skupa. Treba, nadalje, poraditi i na zakonu o javnoj nabavi koji su preširoko napisani te pomoći i olakšati velikim investitorima ulazak više sredstava za gospodarstvo i ulaganje u proizvodnju.

Ivan Malenica, dekan Veleučilišta u Šibeniku, podsjetio je na kolegij Upravljanje EU projektima u kojem je cilj studentima olakšati ulazak na EU tržište rada. U svrhu školovanja mladih ljudi u Šibeniku su ugovorena i sredstava za izgradnju studentskog doma vrijednosti 84 milijuna kuna od čega je 79 milijuna kuna bespovratnih sredstva. "Cilj je podići kvalitetu školovanja u Šibeniku. U novom studentskom domu u bivšoj vojarni na oko 3000 kvadrata bit će smješteno preko 300 studenta. Nadam se da će za godinu i pol dana biti dovršen i dodatno potaknuti razvoj školovanja. Imamo brojne projekte koje studente već tijekom školovanja pripremaju za tržište rada", rekao je Malenica.  I Martin Mrša iz udruge Mladi u EU nastale prije 11 godina istaknuo  je značaj mladih. Glavni cilj im je bila organizacija slobodnog vremena za mlade, a sada kod njih dolaze brojne udruge civilnog društva iz drugih županija i uče na šibenskom primjeru. 

"U planu imamo info centar za mlade oko metoda samozapošljavanja i povlačenja sredstava, svake godine primamo dvije mlade osobe iz zemalja EU koje ovdje volontiraju, a jedan Talijan je i ostao živjeti ovdje. Sad ćemo za dječji festival dovesti 25 mladih volontera koji će pomagati, mnogi se tako upoznavaju sa Šibenikom i stječu važna iskustva.  I naši mladi ljudi su zainteresirani za volontiranje", rekao je Mrša. Šibenski poduzetnici posebno su slušali predavanja i najčešće tvrdnje da se sve treba raditi sukladno rokovima, planovima, zapravo pravilima koja se moraju u cijelosti poštivati. Svi su se složili da nitko nije proveo projekt baš kako ga je zamislio te da su normalne izmjene. Godišnji pokazatelji, potvrda plana, najbitniji su kako bi tvrtka ostala uspješna, a pomoć institucija kako je istaknuto tijekom predavanja neće izostati. Radoslav Županović svoj je OPG predstavio kao izazov i nastavak obiteljske tradicije.

"Dosad smo imali tri projekta od vinske omotnice, maslina, kušaonice... Prvo se trebalo mučiti s administracijom godinu i pol dana, prilagođavati se. No, povukli smo oko 100.000 eura i još toliko sami uložili. Sve je više poljoprivrednika koji se ugledaju na nas i vide da se najbolje mogu ostvariti plasiranjem svojih proizvoda kroz turizam. Dalmacija ima potencijal Toskane i vidjeli smo priliku da tradiciju vinograda i maslina u Primoštenu iz motike dovedemo u fazu strojne obrade hektara i hektara zemljišta. Imamo i kušaonicu ulja i vina, napravit ćemo i apartmane. Nije lako, ali rezultati s EU fondovima su tu. Brendiramo naše, a mogućnosti s EU fondovima su sjajne. Iako mi Dalmatinci imamo mentalitet takav da mislimo kako je svatko od nas najpametniji, vjerujem da za još bolji uspjeh slijedi udruživanje jer zajednički možemo puno bolje ostvariti sve naše zamisli i projekte", rekao je Županović.  Kako to izgleda u praksi objasnio je svima predavač Boris Pekić, direktor tvrtke UHY Savjetovanje d.o.o. na radionici vezanoj za predstavljanje mjera ruralnog razvoja i postupka prijave na natječaj. 

Priprema EU projekta

"Prije se išlo na poštu, danas sve možete raditi preko Fine i priča je pojednostavljena. Sve je na vama i na vašem projektu - pripazite što unosite u njega jer to je naposljetku ugovor", rekao je Pekić pritom predstavljajući aktualne mogućnosti financiranja u okviru mjera ruralnog razvoja. Osim Pekića, predavanja su u Šibeniku održali Irena Jurčić iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU te  Rade Dubreta i Ivan Križanović iz HAMAG-BICRO-a. Oni su govorili o programu integriranih teritorijalnih ulaganja, najčešćim pogreškama prilikom predaje  projektne prijave, ključnim točkama u provedbi projekta te financijskim instrumentima za poljoprivredu i ruralni razvoj.