Četiri grada i 39 općina krše zakon jer ne objavljuju važne dokumente

Primorsko-goranska županija najtransparentnija je županija kad se zbroje proračuni gradova, općina i same županije, objavio je Institut za javne financije iz Zagreba. Na drugom je mjestu Karlovačka županija, a najlošije je stanje u Splitsko-dalmatinskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj i Osječko-baranjskoj.

Institut iz godine u godinu analizira proračunsku transparentnost županija, gradova i općina, a sad je objavio i rezultate objavljivanja pet važnih dokumenata u razdoblju od studenog 2016. do ožujka 2017. Pratilo se daju li jedinice lokalne samouprave građanima uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o izvršenju i donošenju proračuna, te proračunske vodiče jer samo tako, upozoravaju, građani mogu utjecati na to kako se prikuplja i troši javni novac, a time i pomoći u smanjenju korupcije.

- Prosječna proračunska transparentnost mjerena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama, iz godine u godinu se popravlja. U ovome ciklusu iznosi prosječno 3,1 od mogućih 5, pri čemu su županije već vrlo transparentne s prosjekom 4,6, gradovi su dosta dobri s prosjekom 3,7, no općine još uvijek nisu dovoljno transparentne i imaju prosjek 2,8 - ističu autori istraživanja Katarina Ott, Mihaela Bronić, Miroslav Petrušić i Branko Stanić.

I dalje je, nažalost, preveliki broj izrazito netransparentnih lokalnih jedinica. Četiri grada - Gospić, Imotski, Valpovo i Vrgorac i čak 39 općina nisu objavili ni jedan zakonom propisani proračunski dokument, a još sedam gradova (Beli Manastir, Kutjevo, Otok, Petrinja, Pleternica, Senj i Vodnjan) i 50 općina su objavili samo jedan.

Među najtransparentnijima ima i onih s malim brojem stanovnika, kao što su na primjer općine Ribnik i Dekanovec, s niskim prihodima po stanovniku poput Jarmina i Đelekovca, dok su na neslavnom dijelu liste i neki s vrlo visokim ukupnim prihodima i prihodima po stanovniku - Sutivan, Šoltu, Dugopolje i Bol.

Savjetuju se s građanima oko proračuna

- Ohrabruje što je deset županija, 21 grad i pet općina zadržalo najvišu razinu transparentnosti, pa valja istaknuti općine Kistanje, Konavle, Kostrenu, Radoboj i Sveti Križ Začretje - navode u Institutu. Općine Fužine, Gornja Stubica, Marija Bistrica i Tučepi su s nule u dva prethodna ciklusa analize skočile na čak pet objavljenih dokumenata. Devet posto općina nije objavilo ni jedan.

Zabrinjavajuće je što se u znatno manjoj mjeri objavljuje prijedlog proračuna nego izglasani proračun, a i kasni se s objavama, čime se građani stavljaju pred gotov čin. Gradovi poput Buzeta, Krka, Malog Lošinja, Pazina i Rijeke provode i savjetovanja s građanima kojima se nudi da sami naprave proračun i raspravljaju na forumima. Zanimljivo je da općina, Zažablje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, jedina nema ni službenu internetsku stranicu! Oni koji ju imaju često nude velik broj nevažećih linkova, nekvalitetne ili nepostojeće tražilice, stranice bez menija, dokumente u formatima u kojima ih dio građana vjerojatno ne zna ni otvoriti, a kao loš primjer navodi se izvještaj o izvršenju proračuna Lastova za 2015.

- Budući da je i dosad postojala zakonska obveza objave određenih proračunskih dokumenata koje se, kao što pokazuje i ova analiza, veliki broj lokalnih jedinica nije pridržavao, očito je neophodno kontrolirati provedbu zakonskih obveza i kažnjavati odgovorne za njihovo neispunjavanje – smatraju u Institutu.