Daleko od europskog prosjeka
U većini europskih zemalja najveći dio poljoprivredne proizvodnje plasira se upravo putem zadruga, u Sloveniji čak 85 posto
U Hrvatskoj su registrirane 1302 zadruge, od kojih je više od 40 posto poljoprivrednih. Daleko je to još od prosjeka Europske unije, a o tome da zadrugarstvo kod nas nije još saživjelo dovoljno govori podatak da je u Italiji udjel zadruga u BDP-u države oko 15 posto, a u Hrvatskoj svega 0,5 posto.
- Danas je vrlo "in" govoriti o tome da se proizvođači moraju udruživati da bi opstali na tržištu. I to je neosporiva činjenica. No, problem nastane kada stvar treba konkretizirati. Zadrugu je vrlo jednostavno osnovati, ali treba imati dobru poslovnu ideju, zainteresirane članove i osobu koja će preuzeti vođenje takvog pravnog subjekta. Naravno, bez početnih financijskih sredstava sve je osuđeno na propast - kaže Ilda Stanojević, ravnateljica Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo, koja obilazi županije i iznosi argumente za udruživanje, od smanjenja troškova i povećanja konkurentnosti do manjeg poslovnog rizika koji se dijeli na više osoba. U Čakovcu je prednosti zadruge predstavila međimurskim načelnicima i gradonačelnicima.
Prema podacima za 2015., zadruge u Hrvatskoj okupljaju 21.400 zadrugara i imaju oko 2700 zaposlenih. Uprihodovale su 1,6 milijardi kuna, što je 0,5 posto BDP-a. Za osnovati zadrugu treba najmanje sedam osoba i samo tisuću kuna po osobi za osnovni članski ulog. No, unatoč tome, Hrvati zaziru od zadrugarstva, uz ostalo, i zbog povijesnih konotacija koje taj naziv nosi, ali i neprilagođene zakonske regulative.
Najviše poljoprivrednih zadruga
- U Hrvatskoj otpor postoji jer je zakonska regulativa neprilagođena posebnostima zadružnog poslovanja. Zadruga sa svojim članovima nije prepoznata kao jedinstveni gospodarski subjekt, pa tako zadrugar i zadruga međusobno moraju ispostavljati račune za obavljene predaje roba bilo da se radi o tome da zadruga svom zadrugaru nabavlja repromaterijal ili zadrugar predaje zadruzi sirovinu ili proizvod na daljnju preradu i izradu finalnog proizvoda. Radi se o tome da zadruga bez zadrugara ne može postojati i da zadrugari predstavljaju "izdvojene pogone" zadruge, i na taj bi ih način trebalo i porezno tretirati. Na žalost, ni kod jednog državnog tijela nismo naišli na razumijevanje – napominje ravnateljica i dodaje da se u drugim europskim zemljama zadruge porezno posebno tretiraju, no nigdje ne posluju pod tako otežanim uvjetima kao u Hrvatskoj. Najveći broj zadruga radi u Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Zagrebu, a najmanje u Požeško-slavonskoj, Međimurskoj i Ličko-senjskoj županiji.
- S obzirom da Hrvatska ima tradiciju zadrugarstva dugu više od 150 godina, logično je da imamo najviše poljoprivrednih zadruga. Naši su poljoprivredni proizvođači mali i kao takvi ne mogu biti konkurentni na tržištu. U većini europskih zemalja najveći dio poljoprivredne proizvodnje plasira se upravo putem zadruga. U Sloveniji je to, na primjer, 85 posto. Oni nemaju velik broj zadruga, možda osamdesetak, ali imaju veliki broj članova, što i je bit zadrugarstva - ističe I. Stanojević. U Europi postoje zadruge u farmaciji, pogrebnim uslugama, turizmu, ugostiteljstvu, energetici...
