Udruga 'Želim miran život'
Udruga 'Želim miran život' bavi se borbom protiv buke, a predsjednik udruge Dražen Trnski pojašnjava kako su razlog pritužbi najčešće narušeni dobrosusjedski odnosi
Pas Medo, koji je prema presudi suda u Puli preglasno lajao i time uznemiravao susjede, postao je, htio ne htio, medijska zvijezda. No, nije on jedini pas koji se našao u središtu međususjedskih svađa.
- Javljaju nam se građani iz raznih dijelova Hrvatske i žale na preglasan lavež, posebno iz kućanstava u kojima je po nekoliko pasa. Neki ljudi nabavljaju pse, a da ne poznaju ni osnove o odgoju i njihovoj socijalizaciji. Zato uvijek treba saslušati obje strane - kaže Dražen Trnski, predsjednik udruge "Želim miran život" iz Zagreba, jedne od 52.600 registiranih udruga u Hrvatskoj i vjerojatno jedine koja se bavi borbom protiv buke.
Osnovana je 2011. godine i danas ima samo četiri člana koji koriste društvene mreže za svoje akcije. Trnski ističe da ih je na okupljanje potaknuo problem buke crkvenih zvona kojoj su svakodnevno izloženi građani, koji žive u blizini crkvi, a izuzeta je iz Zakona o zaštiti od buke. Kako se, kaže, tim problemom nije bavila ni jedna udruga, osnovali su svoju.
- Osobe, koje su svakodnevno izložene buci, a posebno ako je izloženost u vlastitom domu, jedino što žele je vlastiti mir i miran život. Problem buke u Hrvatskoj je jako loše riješen. U malom broju predmeta pomaže sanitarna inspekcija, no uglavnom se mora pokrenuti sudski postupak kako bi se došlo do trajnog rješenja. Ljudi nemaju novca za plaćanje skupih odvjetničkih usluga, a odvjetnici nerado preuzimaju takve predmete jer je utužena svota uglavnom simbolična - pojašnjava.
Nedostaje kultura stanovanja
U najviše slučajeva razlog su pritužbi narušeni dobrosusjedski odnosi pa se prijavljuje buka koju stvaraju životinje, najviše psi, no imali su i jedan slučaj prijave buke koju su stvarali pijetlovi.
- Nedostaje kultura stanovanja pa vlasnici stanova smatraju da smiju u svojem stanu raditi što žele. Jedna je gospođa vježbala na harfi u svojem stanu pa su se susjedi pobunili. Ne znam kako je to završilo, najvjerojatnije tužbom. U drugom slučaju je vlasnik stana stavio perilicu rublja na balkon - otkriva Trnski.
Puno pritužbi bilo je i na buku iz ugostiteljskih objekata, pogotovo ljeti, na lupanje poklopaca "šahtova" na cestama, buku koja dopire s autoceste na dijelovima na kojima nema bukobrana i na glasne tramvaje. Zabilježeni su i problemi s dostavnim vozilima u velikim trgovačkim centarima, bukom koju stvaraju klimatizacijski uređaji, trafostanice, pilane u susjedstvu, staze za motocross, pa i pekare smještene ispod stana.
- U Zagrebu je izražen i problem s bukom koja dolazi iz zvučnih signalizatora za slijepe i slabovidne osobe - ističe D. Trnški i dodaje da se trude educirati ljude o štetnosti buke. - Još uvijek prevladava stav da je problem buke subjektivna stvar, što je potpuno pogrešno. Danas će vam osam od deset ljudi tvrditi da se na buku može priviknuti, što nije točno. Pogrešno se smatra da izostanak vanjske reakcije znači da nema i štetnog djelovanja - ističe.
I Zavod za javno zdravstvo upozorio je da je buka u okolišu javnozdravstveni problem jer djeluje stresogeno i definira se kao svaki neželjeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a izaziva neugodan osjećaj ili može nepovoljno utjecati na zdravlje.
