Najteže na mliječnim farmama
Divljač se evolucijski prilagodila, tijekom jeseni tovi se za zimu, a zimi jede malo i slabo
Niske temperature na farmama najviše pogađaju proizvodnju mlijeka. Krave troše puno više energije kako bi se zagrijale pa moraju i više jesti, a mlijeka je manje, doznajemo od tajnika udruge OPG-a Život Miroslava Kovača.
Stočari, da bi počeli mužnju, trebaju i nekoliko sati više predradnji, od odmrzavanja pojilica kipućom vodom, grijanja izmuzišta..., a kod divljih životinja u prirodi zasad se ne primjećuju nikakvi ekstremi, doznajemo od Marinka Šebečića, predsjednika Lovačkog saveza Zagrebačke županije.
Temperature još nisu toliko niske ni dugotrajne, a ni snijega nema previše da bi divljač trebalo posebno spašavati od hladnoće. Nevolja je veća onih zima kad je snijeg dubok pa srneća divljač troši više energije tijekom kretanja i lakši je plijen predatorima, tako da se ovih dana obavljaju uobičajeni zimski poslovi u lovištima, od prihrane divljači, divljih svinja, fazana, srna i jelena kukuruzom ili kvalitetnom silažom, a kad ne mrzne, i jabukama, šećernom repom... Kako bi divljač mogla doći do hranilišta, oko njih se čisti snijeg i probijaju putovi te razbija led na lokvama na kojem bi mogla zaglaviti
