Prijedlog gradonačelnika Đurđevca
Od 2014. godine rudna renta iznosi deset posto od vrijednosti proizvedenih količina nafte i plina. Od toga pola uzima država, 20 posto ide županijama, a 30 posto gradovima i općinama na čijem su području naftna polja
Udar, koji će zbog najavljene porezne reforme osjetiti proračuni lokalnih jedinica na kontinentalnom dijelu zemlje, na kojemu je 57 bušotina nafte i plina, može se ublažiti povećanjem rudne rente. Kazao je to jučer nezavisni saborski zastupnik i gradonačelnik Đurđevca Željko Lacković, koji je prošli tjedan u Saboru zatražio stanku kako bi od Vlade zatražio povećanje naknade za eksploataciju ugljikovodika.
- To što se najavljuje da će gradovi i općine dobiti veći udio od poreza na promet nekretninama, može utjecati na lokalne jedinice na Jadranu, gdje su nekretnine skupe, ali kod nas na sjeveru to neće imati bitan utjecaj. Zbog toga mi tražimo veći udio u prihodu, koji se stvara na našem području, a to je prihod od eksploatacije ugljikovodika – rekao je Lacković.
Od 2014. godine rudna renta iznosi deset posto od vrijednosti proizvedenih količina nafte i plina. Od toga pola uzima država, 20 posto ide županijama, a 30 posto gradovima i općinama na čijem su području naftna polja.
A prema podacima koji su dostupni, proizvodnja se znatno smanjuje iz godine u godinu. U Koprivničko-križevačkoj županiji, primjerice, godine 2008. Ina je eksploatirala milijardu prostornih metara plina, a lani tek 550.000 prostornih metara.
Ulaganje u druge proizvodnje
To su znatno osjetile općine koje su uživale visok standard upravo zbog dobrog priljeva novca od rente. U Molvama, na čijem se teritoriju proizvedu dvije trećine hrvatskog plina, su tako izračunali da su samo od 2012. godine do danas zbog smanjene prozvodnje izgubili 25 milijuna kuna proračunskih prihoda od rente.
- Svi projekti koje smo pokrenuli u doba visokih prihoda od rente sada su stali. Ne možemo dovršiti kanalizaciju, asfaltirati ulice i nogostupe, izgraditi školsku knjižnicu, proizvodnu halu našeg komunalnog poduzežća s 15 novih radnih mjesta - nedavno se požalio Zdravko Ivančan, načelnik Molva.
- Prije je Ina plaćala bezobrazno malih pet posto rente. Kad je Vlada 2014. donijela novu uredbu, Grad Đurđevac mjesečno je počeo dobivati 600.000 kuna. Ubrzo je to palo na 350.000 kuna, a sada smo dobili 200.000 kuna. Što se to događa, ne znam. Usprkos brojnim pokušajima, od Ministarstva gospodarstva i Agencije za ugljikovodike nismo uspjeli dobiti relevantne podatke o kretanju proizvodnje i o tome kako je renta obračunata. Pitam se ima li država uopće kontrolne mehanizme kojima može utvrditi koliko Ina doista proizvede nafte i plina – ustvrdio je Lacković, koji izražava sumnju u istinitost podataka koje država dobiva od naftne kompanije.
Nezavisni zastupnik Lacković zahtijeva da se visina rudne rente u Hrvatskoj izjednači s onom kakvu u Mađarskoj plaća Inin suvlasnik MOL, a to iznosi od 12 do čak 60 posto, ovisno o starosti eksploatacijskog polja.
- Jednoga dana polja će se iscrpiti i tisuće ljudi ostat će bez posla. I zbog toga je potrebno da prihod od rente konzumiraju lokalne jedinice kako bi ulagale u druge proizvodnje, koje će nadomjestiti taj udar – zaključio je Lacković.
