Izbornik
Naslovnica Vijesti 3197 pregleda
Nadoknađuju gubitke

Dobra godina za svinjogojce: cijene rastu zbog otvaranja novih tržišta

OPG Goran Jančo, uzgajivač svinja
Foto: Davor Javorović/PIXSELL
Svinjogojci se zanimaju i za uzgoj mangulice, koju nazivaju i "svinjom bez kolesterola", koja u EU doseže cijenu od oko 40 eura za kilogram

Svinjogojci su nakon nekoliko mršavih godina napokon dočekali jednu dobru. Cijene prasadi kreću se oko 22 kune za kilogram žive vage, a tovljenika 11 kuna, i očekuje se da će cijena bekona i dalje rasti.

- Za prasad mislim da je cijena od 22 kune maksimum ove godine, no cijena tovljenika na vrhuncu će biti negdje polovicom rujna. Voljeli bismo da su oscilacije cijena manje tijekom godina, što bi bilo dobro i za potrošače. Lani u ovo doba svinje smo prodavali po sedam kuna i time akumulirali gubitke od dvije do 2,5 kune po kilogramu, a sad s ovim višim cijenama to tek nadoknađujemo. Na žalost, ne možemo ići u nove investicije – kaže Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske.

Posljednjih pet do šest uzgajivači svinja pretrpjeli su gubitke, mnogi su i odustali od poljoprivrede jer se nisu snašli na tržištu nakon ulaska u EU. Dio proizvođača okupio se u Svetom Martinu na Muri na savjetovanju s kojeg je upućen apel Ministarstvu poljoprivrede da se izradi "pametna strategiju za budućnost", jer ova trenutno dobra situacija, napominje Jančo, neće dugo trajati.

Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
- Mi smo u EU i ovisimo o europskim burzama. Sad su cijene mesa nešto više zbog otvaranja novih tržišta, ponajviše u Južnoj Koreji, Kini i Vijetnamu, no ciklusi u svinjogojstvu su takvi da svakih nekoliko godina dođe do rapidnog pada. Apeliramo da se donesu mjere koje će anulirati te negativne trendove, ali i povećati osjetljivost naših kupaca prema domaćoj proizvodnji - dodaje Jančo. Hrvatska proizvodi svega 35 do 40 posto svinja za svoje potrebe, a ostalo uvozi. Cilj je da se proizvede dovoljno za domaće potrebe.

Damping cijene u trgovačkim lancima

- Borimo se da budemo više prisutni u ponudi restorana čiji vlasnici gledaju da nabave što jeftiniju sirovinu, pa čekaju kraj radnog vremena da se još dodatno snize cijene. Onda meso zamrzavaju i vade po potrebi. Mi nudimo domaći, svježi lokalni proizvod. Imamo razvijen turizam, ali mi svinjogojci svih ovih godina nismo osjetili ni je li sezona dobra, niti da je loša. Restorani, mesnice i hoteli na Jadranu nisu koristili naše svinje – ukazuje na problem koji muči domaće poljoprivrednike koji, pojašnjava, ne mogu konkurirati damping cijenama u trgovačkim lancima koji oglase akcijsku prodaju najčešće piletine i svinjetine, samo se privuku kupce.

Traže jače povezivanje zelene i plave Hrvatske, i da se pri izradi dalmatinskog i istarskog pršuta koriste domaće svinje. Uzgajivači prate i trendove, pa je tako jedna od tema savjetovanja bio i uzgoj mangulice, koju nazivaju i "svinjom bez kolesterola". Najviše je ima u Mađarskoj, Austriji i Švicarskoj, a cijena joj gdjegdje doseže oko 40 eura za kilogram. Neki i u tome vide priliku.

- Kad sam išao u školu, bombardirali su nas da svinjska mast nije zdrava jer ima puno zasićenih masnih kiselina te da su ulja bolja. Sad najnovija istraživanja govore da je situacija obrnuta. Treba jesti raznovrsnu hranu. Čovjek je po prirodi svejed i treba jesti lokalno uzgojenu hranu. Slična situacija s mangulicama je i s crnom slavonskom svinjom, za koju je ponuda isto vrlo mala. Najmjerodavniji indikator trendova je tržište pa ono što traži, to treba proizvoditi - zaključuje Jančo.