Nužno čistiti plaže i mijenjati navike
Na Mljet, Vis, Lastovo, Šoltu i druge prekrasne otoke, koji su položeni paralelno s obalom, odnosno sa smjerom glavne morske struje i sa smjerom puhanja juga, nasukava se golema količina otpada, a veliku većinu toga čini plastika
Aktivisti Greenpeacea izložili su u subotu na Mljetu desetmetarske rekvizite kako bi zorno prikazali gdje najčešće završava plastika za jednokratnu uporabu, ustvrdili da se Jadranski otoci guše u plastici i pozvali građane da potpišu peticiju protiv uporabe jednokratne plastike.
Kako se navodi u priopćenju Greenpeacea, voditeljica njihove kamapanje Mihaela Bogeljić smatra kako je nužno čistiti plaže, ali i da to nije rješenje samo po sebi, jer je usitnjene komadiće plastike gotovo nemoguće ukloniti.
Tako su, da bi se simbolički prikazalo gdje završava plastika nakon što se poslije kratke uporabe nađe u smeću, u moru ispred poznate plaže Saplunara plutale golema boca, čaša i slamka kao poruka da se u Mediteranu već sada nalazi 1455 tona plastike.
- Žalosti da zbog nekoliko sekunda jednokratne uporabe plastike trajno zagađujemo more koje toliko volimo i životinje koje u njemu žive. Otoci su najljepši dio naše obale, a svake godine na njih doplutaju tone plastike. Vrijeme je da shvatimo da se problem treba rješavati od uzroka, odnosno da hitno moramo mijenjati navike i odvikavati se od plastike za jednokratnu upotrebu - ustvrdila je Bogeljić i dodala kako je, primjerice, najlonske vrećice, slamke, boce i plastični pribor za jelo vrlo jednostavno zamijeniti ekološki prihvatljivim alternativama..
Greenpeaceov brod Rainbow Warrior III već nekoliko dana plovi Jadranom kako bi, istaknuto je u priopćenju, ukazao na problem onečišćenja plastičnim otpadom, te da su posebno pogođeni južnodalmatinski otoci na kojima se stanovnici, volonteri i posjetitelji kroz cijelu godinu bore s plastikom, a izuzetak nije ni područje Nacionalnoga parka Mljet.
Poziv građanima - Potpišite peticiju protiv uporabe jednokratne plastike
- Na Mljet, Vis, Lastovo, Šoltu i druge prekrasne otoke koji su položeni paralelno s obalom, odnosno sa smjerom glavne morske struje i sa smjerom puhanja juga, nasukava se golema količina otpada. Veliku većinu toga čini plastika, koja se s vremenom fragmentira i kao mikroplastika ostaje u moru stotinama godina - upozorio je Hrvoje Čižmek, predsjednik Društva za istraživanje mora - 20000 milja, udruge znanstvenika koji su u partnerstvu s Greenpeaceom dokumentirali podmorje oko NP Mljet.
Greenpeace poziva građane da potpišu peticiju protiv plastike za jednokratnu upotrebu te da pročitaju izvještaj "Sredozemlje zatrpano plastikom" koji pokazuje da je u svjetskim razmjerima 60-80 posto morskog otpada plastika te da prosječna gustoća plastičnog otpada u Sredozemnom bazenu iznosi jedan komad na svaka četiri četvorna metra, što je usporedivo s nakupljanjem plastičnog otpada u pet suptropskih oceanskih vrtloga.
Podsjeća se da je, od svoga dolaska u Hrvatsku, Greenpeace vodio kampanje za održivo ribarstvo, protiv TE Plomin C i eksploatacije nafte iz Jadrana u okviru koalicije “SOS za Jadran” te za korištenje obnovljivih izvora energije. Nedavnom solarnom turnejom po Istri, Greenpeace je započeo kampanju promoviranja obnovljivih izvora u turizmu, s naglaskom na korištenje solarne energije na Jadranu, a od ove godine vodi kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu.
