Čak 42 posto umrlih imalo je potrebe za palijativnom skrbi

Palijativna skrb namijenjena je neizlječivo bolesnim građanima i njihovim obiteljima. U Hrvatskoj, na žalost, mreža skrbi za neizlječivo bolesne osobe još nije dovoljno razvijena, iako je još 2003. godine Zakonom o zdravstvenoj zaštiti predviđeno osnivanje prve ustanove za palijativnu skrb.

U KKZ-u je 2015. osnovan Tim za palijativnu skrb, koji je i izradio Strategiju. U Općoj bolnici "Dr. Tomislav Bardek" u Koprivnici postoji pet kreveta za kroničnu palijativnu skrb. Županija je po postotku stanovnika starijih od 65 godina na sredini sa 17,73 posto, koliki je otprilike i hrvatski prosjek. Najviše stanovništva starijeg od 65 godina živi u Ličko-senjskoj županiji (24,69 posto), a najmanje u Međimurskoj (15,60 posto).

Prema procjeni iz 2012. godine, u KKZ-u je za 42 posto umrlih bilo potrebe za palijativnom skrbi, koja je više potrebnija muškarcima (55 posto) nego ženama (45 posto). Najveći broj osoba, više od polovice, kojima treba takva skrb, u dobi je od 75 i više godina. Najviše osoba umire u bolnici, 49 posto, a kod kuće 35,6 posto. Najviše njih pomoć treba zbog malignih oboljenja i bolesti zatajenja srca. U Strategiji se, uz ostalo, predviđa i mogućnost osnivanja mobilnog palijativnog tima, bolnički tim za podršku palijativnoj skrbi, odjel za palijativne bolesnike i druge mjere na temelju kojih će se izraditi i konkretni akcijski plan za razdoblje od 2017. do 2020.