'Decentralizacija bi osnažila županije i poboljšala kvalitetu života građana'

Župan Goran Pauk na ovoj dužnosti je od rujna 2006. godine. Dva puta je neposredno izabran voljom građana. U intervjuu za Lokalni rekao je da mu je namjera kandidirati se za treći mandat te da se nada podršci svoje stranke. Upravo je tu potporu HDZ-a za kandidaturu u borbi za treći mandat šibensko-kninskog župana na predstojećim lokalnim izborima Pauk dobio u srijedu navečer.

Kao jedan od ključnih projekata u 2017. godini župan je između ostalog istaknuo Projekt Adriatic Business Centar - ABC koji ima za cilj potaknuti ekonomski uspjeh i gospodarski rast kako Šibensko-kninske županije, tako i cijele Jadranske Hrvatske. Nova porezna reforma za Šibensko-kninsku županiju, kao i za sve druge županije, najpozitivnije bi se trebala očitovati u području naplate prihoda vezano za promjenu Zakona o porezu na cestovna motorna vozila, rekao je župan. Naglasio je dobru suradnju s Vladom koja je pokazala interes za probleme s kojima se susreću županije.

Koji su najvažniji projekti na području Šibensko-kninske županije realizirani u protekloj godini i jeste li zadovoljni učinjenim?

Dovršen je projekt uređenja i opremanja Razvojno - inovacijskog centra AluTech u Šibeniku, koji će biti snažan zamah inovativnom i istraživačkom potencijalu  županije, te poticati i podržavati razvoj industrijskih proizvoda s naglaskom na industriju lakih metala,  prvenstveno aluminija, pomorske djelatnosti, te ostalih povezanih djelatnosti.

Uspješno su realizirane sve aktivnosti projekta „Razvoj turizma na rubnim dijelovima Nacionalnog parka Krka“ i time stvorene pretpostavke za razvoj neiskorištenog turističkog potencijala čitavog kraja, uz poštivanje principa održivog korištenja prirodnih vrijednosti.

Završen je projekt HOLISTIC – holistički model zaštite od šumskih požara. Također je završen projekt HERA - održivo turističko upravljanje jadranskom baštinom koji ima za cilj razviti zajedničku platformu za upravljanje i promociju održivog turizma baziranog na kulturnom nasljeđu. Aktivnostima provedenim u okviru projekta ostvarena je velika vidljivost i turistička promocija kulturne baštine županije na međunarodnoj razini.

Što se planira od strateških projekata realizirati tijekom 2017. godine i koji su to ključni projekti za Županiju?

Centar kompetencija za aluminij koji će značajno doprinijeti razvoju i konkurentnosti aluminijske industrije na području Šibensko-kninske županije kao jedne od strateških djelatnosti osnažujući kapacitete za razvoj inovativnih proizvoda i tehnologije sa snažnim utjecajem na rast gospodarstva Šibensko-kninske županije i Republike Hrvatske.

Prioritet je svakako i realizacija projekta Turistička valorizacija tvrđave sv. Nikole u kanalu sv. Ante, tvrđave koja je predložena za postupak upisa na UNESCO-vu listu kulturnih dobara materijalne baštine.

Jedan od ključnih projekata u 2017. godini je i Projekt Adriatic Business Centar - ABC koji ima za cilj potaknuti ekonomski uspjeh i gospodarski rast kako Šibensko-kninske županije, tako i cijele Jadranske Hrvatske pružanjem usluga visokokvalitetne poduzetničke infrastrukture poduzetnicima i poduzetničkim potpornim institucijama u pozitivnom poslovnom okruženju.

Na kojim područjima Šibensko-kninske županije vidite prostora za poboljšanje i na koji način mislite to postići?

Veliki i nedovoljno iskorišten potencijal nalazi se na ruralnim područjima Šibensko-kninske županije. U Županiji kroz provedbu niza mjera definiranih Razvojnom strategijom Šibensko-kninske županije utječemo na brži razvoj ruralnih krajeva, kao što su: ulaganje u obrazovnu infrastrukturu; stipendiranje učenika i srednjoškolaca čime se zaustavlja odlazak mladosti s potpomognutih područja te na poboljšanje kvalifikacijske strukture zaposlenih; modernizacija cesta; osiguranje podrške u pripremi i provedbi projekata koji se sufinanciraju iz EU fondova.

Jeste li zadovoljni s proteklom turističkom sezonom i koji su Vam planovi za nadolazeću u smislu privlačenja još većeg broja turista?

2016. godine ostvareno je 6,6 milijuna noćenja, što je značajno povećanje (11%) u odnosu na prethodnu godinu, te sam u tom smislu zadovoljan. Osjeća se i vidi ta pozitivna turistička vibracija koja nam je poticaj da radimo još više i bolje. Trenutno smo u završnoj fazi izrade masterplana turizma županije, kojim definiramo ključne strategije daljnjeg razvoja, kao i marketinških aktivnosti. Osim promidžbe županije svim marketinškim alatima intenzivno radimo i na podizanju kvalitete destinacije, kroz uvođenje certifikata i oznaka kvalitete, a intenzivni smo i na razvoju turističkih proizvoda i ponude na destinaciji, kao i selektivnih oblika turizma. Mišljenja sam da su ove brojke najbolji indikator da dobro radimo.

Što Županija sve čini po pitanju poštivanja socijalnih prava građana?

Kad govorimo o socijalnim potrebama građana, onda taj pojam ide dalje i šire od zakonski definiranih prava. Kao odgovor na te potrebe Županija nastoji na svome području izgraditi mrežu socijalnih usluga koja će omogućiti zadovoljenje što većeg broja specifičnih socijalnih potreba onih kategorija stanovništva koje su u potrebi i nepovoljnom socijalnom položaju. Izradili smo Plan razvoja socijalnih usluga Šibensko-kninske županije za period 2015.-2020. godine. U njemu se planira razvitak mreže socijalnih usluga za najširi krug korisnika s naglaskom na kategorije djece i starijih i nemoćnih osoba. Sukladno svojim mogućnostima Županija pomaže i podupire rad najšireg kruga pružatelja socijalnih usluga – institucija, udruga građana, vjerskih zajednica i kad god to može intervenira u specifičnim i teškim slučajevima i po pojedinačnim zahtjevima građana. S druge strane kroz poticanje gospodarskih i društvenih programa i projekata nastojimo poticati socijalno i radno uključivanje građana i time smanjiti socijalne potrebe u užem smislu riječi.

Kakva je situacija sa zaposlenošću u Županiji i gdje vidite mogućnost otvaranja novih radnih mjesta?

Ohrabruje podatak da broj zaposlenih u protekle tri godine bilježi kontinuirani rast (prema podacima HZMO), a što rezultira blagim rastom osobne potrošnje i gospodarskim oporavkom. Kad se govori o mogućnosti otvaranja radnih mjesta, istaknuo bih djelatnost proizvodnje metala. Prerađivačka industrija je najznačajnija gospodarska grana u Šibensko-kninskoj županiji. Treba istaknuti da je vodeće poduzeće Impol – TLM d.o.o. iz djelatnost proizvodnje metala posljednjih godina doživjelo krizu, ali da se vide jasne naznake ponovnog „oživljavanja“ metalo prerađivačke industrije gdje očekujemo značajan porast zapošljavanja. Značajan doprinos razvoju metaloprerađivačke industrije dat će i Šibensko-kninska županija kroz razvoj Centara kompetencija za aluminij.

Na koji način bi država mogla pomoći jačem razvoju otoka?

Kao jedan od prvih koraka izrada je novog Zakona o otocima odnosno povezivanje naših otoka sa nacionalnom vladom i njezinim zakonodavstvom. Novi Zakon o otocima treba slijediti stajališta  Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka, ostvariti potrebnu sinergiju sa zakonodavstvom EU i olakšati pristup europskim strukturnim i investicijskim fondovima te drugim instrumentima Unije. Bitno je sagledati način kako jedinstvene značajke i specifične poteškoće koje otoci imaju, pretvoriti u prednosti odnosno provoditi pametne politike za pametne otoke.

Kako će po Vašem mišljenju porezna reforma utjecati na lokalnu i regionalnu samoupravu?

Nova porezna reforma za Šibensko-kninsku županiju, kao i za sve druge županije, najpozitivnije bi se trebala očitovati u području naplate prihoda vezano za promjenu Zakona o porezu na cestovna motorna vozila. Očekuje se 100 postotna naplata što do 2017.godine nije bilo. Što se tiče poreza na dohodak tu se očekuje znatni pad ovog prihoda, kojega će nam nadoknaditi Ministarstvo financija iz Državnog proračuna. Stoga ne bi trebalo biti negativnog utjecaja porezne reforme na proračun, ali nećemo ni osjetiti očekivani rast poreza na dohodak u ovoj godini.

Kako surađujete s državom, a kako s gradovima? Mislite li da bi nešto u tom smislu trebalo mijenjati?

Za ravnomjeran razvoj i normalno funkcioniranje važna je dobra suradnja središnje državne vlasti sa svim razinama samoupravne vlasti, da usko surađuju i redovito komuniciraju. U tom smislu premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković već je poduzeo korake te se koncem godine sastao sa predstavnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovo je po prvi puta da su se premijer i svi ministri sastali sa svim hrvatskim županima i relevantnim akterima iz jedinica lokalne samouprave. S obzirom da najbolje poznajemo situaciju na terenu, vjerujem kako ćemo ubuduće biti glavni partneri Vladi po pitanjima od značaja za lokalnu razinu. Šibensko-kninska županija i jedinice lokalne samouprave na njenom području imaju dobru suradnju. Županija putem svoje Javne ustanove Razvojna agencija koordinira i potiče aktivnosti jedinica lokalne samouprave vezane uz regionalni razvoj, te sudjeluje u pripremi i provedbi razvojnih projekata od strateškog značaja za područje županije. Isto tako Hrvatska zajednica županija sa Udrugom gradova i Udrugom općina ima iznimno dobru suradnju.

Više puta ste rekli da županije neće odustati od decentralizacije. Možete li čitateljima pojasniti što bi to značilo za Županije?

Decentralizacijom, odnosno spuštanjem ovlasti s državne na županijsku razinu poboljšala bi se kvaliteta života naših građana, ali i omogućio brži gospodarski rast. Važnost decentralizacije upravo i jest u tome da izjednači uvjete u svim krajevima, a trenutni sustav ne osigurava učinkovitu opskrbu svih građana kvalitetnim javnim dobrima i uslugama, ne omogućuje ravnomjerni gospodarski razvitak zemlje i ne daje priliku građanima da sami odlučuju o svom neposrednom životnom okruženju. Fiskalna i funkcionalna decentralizacija osnažila bi županije, a istovremeno to bi dovelo do toga da građani imaju bolji pristup i uvid u zdravstveni sustav, socijalnu skrb, obrazovanje, poboljšala bi se infrastruktura u smislu cesta, morskih prilaza i svega ostalog što je od presudne važnosti za građane svih županija.

Idete li po još jedan mandat? Jeste li zadovoljni onim što ste napravili tijekom mandata i što biste poručili svojim biračima?

O kandidatu za župana odlučuje politička stranka, u mom slučaju HDZ, čiji sam član. Namjera mi je kandidirati se za treći mandat i nadam se podršci svoje stranke. Funkciju župana obnašam od rujna 2006. godine. Dva puta sam neposredno izabran voljom građana, što znači da su svojim glasom honorirali rezultate moga rada, vjerujem da će tako biti opet.