Do kraja 2016. provedena su 54 europska projekta sufinancirana s 43,6 milijuna kuna

Upravna tijela, trgovačka društva i javne ustanove Primorsko-goranske županije (PGŽ) su do prosinca 2016. provele 54 projekta sufinancirana bespovratnim sredstvima Europske unije s 43,6 milijuna kuna, pri čemu je ukupna vrijednost projekata za krajnje korisnike bila 59,9 milijuna kuna, rekao je u četvrtak na sjednici Županijske skupštine pročelnik za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Ljudevit Krpan.

Za Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina 174,8 milijuna kuna

Ukupna vrijednost županijskih projekata za sve partnere bila je 374 milijuna kuna, a najviše bespovratnog novca, 4,6 milijuna kuna, dobiveno je iz Fonda solidarnosti EU za ublažavanje šteta od elementarnih nepogoda u Gorskom kotaru. Tijekom 2016. provodilo se 18 projekata za koje je odobreno bespovratnih 196,7 milijuna kuna, pri čemu je ukupna vrijednost za krajnje korisnike 253,6 milijuna kuna, a ukupna vrijednost projekata za sve partnere 397,6 milijuna kuna.  U tom dijelu najviše je bespovratnih sredstava, 174,8 milijuna kuna, odobreno za projekt  Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina.

U fazi evaluacije u prosincu je bilo 13 projekata  za koje je zatraženo sufinanciranje od 31 milijuna kuna, a ukupna vrijednost za korisnike procjenjuje se na 35 milijuna kuna. Očekuje se potpisivanje ugovora za sufinanciranje izrade Glavnog plana razvoja prometnog  sustava funkcionalne regije Sjeverni Jadran te za projekt revitalizacije kulturne baštine Putovima Frankopana, a planira se kandidiranje još nekoliko projekata.

Na području županije su od 2009. provođena ukupno 152 projekta sufinancirana iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u vrijednosti većoj od 2,2 milijarda kuna, od čega su bespovratna sredstva oko 723 milijuna kuna. Dio tih projekata provodila su ili provode nacionalna tijela.

U turističkim mjestima moraju se organizirati dodatne razne službe

Skupština je nakon izvješća o EU projektima, prihvatila i izvješće o radu turističkih ambulanta koje organizira županijski Dom zdravlja, u kojima je lani bilo oko 16.000 posjeta, te pojačanih službi hitne pomoći županijskog Zavoda za hitnu medicinu. U raspravi se čulo da  bi trebalo redefinirati zdravstvenu zaštitu turista, kako ni turisti niti stanovnici ne bi osjećali posljedice gužvi u sezoni. Rečeno je da se u turističkim mjestima moraju organizirati dodatne razne službe, a da je to zapravo u nadležnosti države, koja uzima prihode iz kojih se to financira.

Nije prihvaćeno pravo prvokupa zaštićenog kulturnog dobra, zgrade bivšeg hotela Miramare u Crikvenici, od tvrtke Hotel Miramare u stečaju, po kupoprodajno cijeni od 25,3 milijuna kuna, kao ni ponuda prava prvokupa  kulturnog dobra Vile Munz u Ičićima, po cijeni od 59,9 milijuna kuna.

Na aktualnom satu ponovno se raspravljalo o radu centra Marišćina, koji sada radi na temelju privremene uporabne dozvole te o otkupu, odnosno izvlaštenju dijela zemljišta od privatnih vlasnika, kako bi se formirala građevna čestica na kojoj je centar sagrađen i ishodovala trajna uporabna dozvola. Dio vijećnika smatra da  je radi imovinsko-pravnih problema  i kašnjenja rada centra načinjena milijunska šteta te da dijelu vlasnika  treba isplatiti cijenu koju traže, dok u županiji smatraju da vlasnicima pripada naknada kakvu je dio vlasnika već prihvatio. Županija, kako bi se omogućilo izdavanje trajne uporabne dozvole i rješavanje nastale situacije, očekuje izmjene zakona o izvlaštenju i o gradnji.

Županu Zlatku Komadini je postavljeno pitanje je li normalno prodati 25 posto budućnosti (HEP) da bi se ponovno kupilo 50 posto prošlosti (INA), koja je nestala u sumnjivim okolnostima.  Komadina je rekao da je u pitanju i odgovor  te da županija nije za to mjerodavna. - Postoji interes da se dobije kvalitetnog ulagača, da se Rafinerija nafte u Urinju modernizira i da se uloži u riječku termoelektranu, ali te odluke nisu na županiji - dodao je.