Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, dubrovačko-neretvanski župa Blaž Pezo i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, zajedno s gradonačelnicima i načelnicima, obišli su radove na projektu zaštite od zaslanjivanja tla i voda u donjoj Neretvi.
Donja Neretva jedno je od najintenzivnije korištenih poljoprivrednih područja u Hrvatskoj i iznimno ekološki osjetljivo. Glavnu prijetnju predstavlja zaslanjivanje tla i voda, uzrokovano prodorom morske vode, smanjenim dotokom slatke vode, presušivanjem izvora i korištenjem zaslanjene vode iz melioracijskog sustava. Klimatske promjene, rast razine mora i sušna razdoblja dodatno pogoršavaju problem, a intruzija soli u ljetnim mjesecima doseže i Metković. Praćenje stanja na terenu pokazuje da je oko 40 posto poljoprivrednih površina u kategoriji slabog do umjerenog zaslanjenja.
Cilj je projekta smanjiti zaslanjenost tla i osiguravati nezaslanjenu vodu za navodnjavanje. To će se postići izgradnjom pregrade na Neretvi i sustava distribucije vode. Pregrada će zaustaviti prodor mora i omogućiti formiranje bazena slatke vode, čime se ispiru soli iz tla i osigurava pouzdana opskrba kvalitetnom vodom.
Projekt uključuje pregradu s pet mobilnih čeličnih segmenata, brodskom prevodnicom, ribljom stazom i 680 armiranobetonskih pilota ukupne duljine 12 kilometara. Sustav distribucije obuhvaća zahvat u Maloj Neretvi, crpnu stanicu Opuzen, mikroakumulaciju Lađište i više od 119 kilometara tlačne mreže, što zajedno s podsustavom Glog osigurava navodnjavanje 2199 hektara poljoprivrednog zemljišta.
Ukupna vrijednost investicije iznosi 85,5 milijuna eura, a rok izgradnje je četiri godine. Hrvatske vode, istaknuto je, njome nastavljaju dugogodišnje ulaganje u zaštitu vodnih resursa Donje Neretve, jačanje otpornosti na klimatske promjene i stvaranje preduvjeta za održivu poljoprivrednu proizvodnju pa time i razvoj gospodarstva na ovom području.
Projekt dugoročno štiti tla i vodne resurse, smanjuje salinitet površinskih i podzemnih voda, povećava otpornost na suše i klimatske promjene te omogućuje održivu poljoprivrednu proizvodnju. Time se unapređuje kvaliteta života lokalnog stanovništva, jača gospodarstvo i doprinosi održivom upravljanju vodnim resursima Hrvatske.