Djelatnici Klinike za očne bolesti KBC-a Osijek mjerili očni tlak županijskim vijećnicima
MJERENJEM TLAKA može se spriječiti najvažniji rizik, odnosno sljepoću kao konačni ishod ove bolesti
Na 36. sjednici Županijske skupštine bilo je i više točaka s područja zdravstva. Tako je usvojena odluka o rasporedu 3,3 milijuna eura decentraliziranih sredstva za zdravstvene ustanove kojima je osnivač Županija, kao i još 400.000 eura koje je na zahtjev Županije dodatno odobrila Vlada RH. Usvojena je i odluka o proširenje Statuta Doma zdravlja Osječko-baranjske županije koji već četiri godine objedinjuje prijašnjih šest domova zdravlja. U međuvremenu je, rečeno je, osnaženo niz ordinacija primarne zdravstvene zaštite, otvorene su dodatne ordinacije u ruralnim područjima, a usluge se proširuju i na specijalistički dio. Uslijed tih promjena bilo je potrebno i proširenje Statuta Doma zdravlja OBŽ-a, što je odobrilo i resorno Ministarstvo.
Nove usluge i jačanje postojećih odnose se na maksilofacijalnu kirurgiju, dispanzere za mentalno zdravlje, ranu prevenciju, psihološku djelatnost i fizikalnu terapija.
Sjednicu su obilježili i djelatnici Klinike za očne bolesti KBC-a Osijek koji su tijekom stanke vijećnicima, novinarima i ostalima okupljenima ponudili preventivno mjerenje očnog tlaka.
– U sklopu Svjetskog tjedna glaukoma proveli smo akciju mjerenja očnog tlaka na više lokacija. U Županiju i sjedište Grada Osijeka smo došli jer su nas izdašno donirali te smo napravili veliku obnovu na samoj Klinici. Na ovaj način smo željeli iskazati svoju zahvalnost – pojasnila je prof. prim. dr. sc. Dubravka Biuk, predstojnica Klinike za očne bolesti.
– Mjerenje očnoga tlaka je izuzetno važno, a riječ je o potpuno bezbolnoj metodi kojom provjeravamo stanje, a svim osobama koje su imale povišene vrijednosti očnog tlaka ponudili smo da bez uputnice dođu na Kliniku za očne bolesti kako bismo "zlatnim standardom" još jednom prekontrolirali stanje. Ako se ponovo utvrdi povišene vrijednosti tlaka, onda ćemo ih uputiti na kompletne preglede. Glaukom je bolest koja ne daje nikakve simptome, pa mjerenjem možemo spriječiti najvažniji rizik, odnosno sljepoću kao konačni ishod ove bolesti. Faktori rizika su dob iznad 40. godine, a najčešće s dobi raste incidencija pojave bolesti, zatim pozitivna obiteljska anamneza, visoka kratkovidnost – upozorila je Biuk.
