Otvoreno pismo ekološke inicijative
Goranska ekološka inicijativa u pismu ministru Tolušiću ističe i da se mali dio vlasnika šuma prijavio za doznaku stabala te da naredba proizvodi nove probleme i nepravde u Gorskom kotaru
Predstavnici Goranske ekološke inicijative u srijedu su na konferenciji za novinare ocijenili da je naredba mjerodavnog ministra o suzbijanju potkornjaka neprovediva i neuspješna te da je potrebno provesti javnu raspravu o njezinoj izmjeni, a zatim i reviziji.
U otvorenom pismu ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću istaknuli su da se neprovedivost naredbe o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje potkornjaka pokazuje u praksi, da se mali dio vlasnika šuma prijavio za doznaku stabala te da naredba proizvodi nove probleme i nepravde u Gorskom kotaru.
U šumama pojavljuje novi problem - zaraza gljivama
Željko Raukar istaknuo je da su vlasnici šuma, koje su nakon leda prije dvije godine zaražene potkornjakom, uglavnom starije dobi. Smatra da bi za borbu s potkornjakom trebalo angažirati više djelatnika Hrvatskih šuma, da mjere treba provoditi prema pravilima struke i ukloniti uništena i sva zaražena stabla te riješiti pitanje prijevoza. Dodao je da se u šumama pojavljuje novi problem - zaraza gljivama, koje bujaju na mjestima na kojima trunu odbačena stabla.
Puno administrativnih zapreka
Vjeran Piršić ustvrdio je kako su u Hrvatskim šumama, koje su usmjerene na profit, potrebne promjene, da lokalne zajednice nisu uspjele iskoristiti prednosti izdane naredbe, da za provedbu nema dovoljno ljudi te da je rok za podnošenje zahtjeva za doznaku stabala bio prekratak. Dodao je da ima mnogo administrativnih zapreka, da su neriješeni mnogi vlasnički odnosi te da se mnoge šume, rascjepkane na tisućama čestica, u gruntovnicama vode kao pašnjaci.
Zato iz Goranske ekološke inicijative od mjerodavnog ministra traže reviziju naredbe. Smatraju da biomasa koja će biti izvučena iz šuma treba biti osnova novoga razvojnog ciklusa te da bi jedno od mogućih rješenja moglo biti otvaranje javnih radova koje bi vodila lokalna zajednica i kojima bi Gorani sami riješili problem potkornjaka, a pripala bi im i prikupljena biomasa. Kao moguća rješenja, osim sanitarne sječe, spominje se i korištenje preparata te zamki za potkornjake koji se tako ne mogu posve suzbiti, ali se može smanjiti šteta.
