Istraživanje učitelja informatike
U anonimnoj anketi koju je proveo Alan Belak u međimurskoj OŠ Goričan sudjelovao je 131 učenik od četvrtog do osmog razreda
Svaki dan internetom surfa 63,4 posto učenika, a još 16 posto gotovo svaki dan. Njih 16 posto surfa a da im roditelji ne kontroliraju vrijeme provedeno online. Trećina učenika internet koristi za igrice, 12 posto za pretragu podataka, 32 posto za društvene mreže poput Facebooka i Twittera, a 12 posto za gledanje filmova i klipova. Dvadesetak posto učenika priznalo je da se, uglavnom zbog online igrica, ne naspavaju dovoljno, pa u školu dolaze umorni. Rezultati su to istraživanja o sigurnosti na internetu koje je u Osnovnoj školi Goričan u Međimurskoj županiji proveo diplomirani informatičar Alan Belak, učitelj i mentor informatike u OŠ Goričan i OŠ Dr. Ivana Novaka u Macincu.
Svaki peti zlorabio internet
U anonimnoj anketi sudjelovao je 131 učenik od četvrtog do osmog razreda. Gotovo polovica učenika smatra da vrijeme provedeno na internetu nema nikakvog utjecaja na ocjene, a svaki peti vjeruje da na uspjeh u školi djeluje vrlo pozitivno. Čak 82,4 posto učenika ima profil na Facebooku, iako mlađi od 13 godina to ne bi smjeli.
– Većina ljudi se ne pridržava pravila, pa profile imaju djeca od devet pa i manje godina. Gotovo svi roditelji razmišljaju po obrascu “ja sam protiv toga da moje dijete u tako ranim godinama ima profil na Facebooku, ali kad svi drugi imaju...” ili “ne želim da moje dijete bude meta podsmijeha” – ističe Belak. Oko 14 posto učenika prihvatilo bi prijateljstvo na FB-u na zahtjev nepoznate osobe, a 18 posto bi ih pristalo naći se uživo s osobom koju ne poznaju, ali se s njom dopisuju na FB-u. Takve pozive, upozorava Belak, ne treba prihvatiti jer profilna fotografija može biti krivotvorena, a sve napisano laž. Osobe koje siju mržnju i imaju nečasne namjere najčešće se kriju upravo iza lažnih profila. Alarmantan je podatak i da je svaki peti učenik zlorabio internet objavljujući nešto loše o drugoj osobi bez njezina dopuštenja. U stvarnosti je postotak vjerojatno i veći, a neke ankete u Hrvatskoj govore da ima i do 50 posto onih koji su tako zlorabili internet. U 68 posto slučajeva nije bilo nikakve kazne za one koji su se neprimjereno ponašali. Više od trećine učenika doživjelo je neki oblik zlostavljanja na internetu, oko 70 posto smatra da bi im o sigurnosti na internetu trebalo više govoriti.
Zlostavljače treba prijaviti
Mentor Belak djeci savjetuje da online ne budu dulje od dva sata dnevno, da imaju aktiviran vatrozid, antivirus i ažuriranje, da ne objavljuju olako svoj broj mobitela, adresu i druge osobne podatke, te da zlostavljanje prijave.
– U slučajevima kad su se djeca više puta požalila na zlostavljanje putem interneta, udjel onih koji su prosječno pet sati dnevno na internetu veći je od polovice – upozorava. No, i pretjerano ograničavanje može biti kontraproduktivno jer ako netko djetetu u osmom razredu zabrani otvaranje računa na društvenoj mreži, dok istodobno svi njihovi prijatelji u razredu taj račun već imaju, pojavljuje se veći rizik tajnog otvaranja računa pod drugim imenom. – Pritom se nepovjerenje između roditelja i djece povećava – napominje Belak.
