godinama prikupljale podatke
Povjesničarke Marija Rotim i Nikolina Vuković za svoj znanstveni rad "Gašinački izbjeglički mozaik" osvojile su drugu nagradu na natječaju Hrvatskog instituta za povijest
Mlade povjesničarke Marija Rotim i Nikolina Vuković godinama su prikupljale podatke o izbjegličkom logoru Gašinci pokraj Đakova, u kojem je od 1992. do 1999. godine utočište od ratnog vihora pronašlo više od 30 tisuća izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.
U vrijeme aktualnih previranja zbog preglasavanja i majorizacije Hrvata u BiH te svjetske izbjegličke krize vrijedno je upoznati se s rezultatima njihova istraživanja o prilikama koje su vladale u najvećem izbjegličkom centru u Hrvatskoj u osjetljivom razdoblju oružanog sukoba Hrvata i Bošnjaka 1993. i 1994. godine.
Posebno ih je zanimao život unutar centra i suživot s okolnim hrvatskim stanovništvom. Iako je u Đakovštini u to vrijeme bilo i hrvatskih izbjeglica, rat se ipak nije prelio na izbjeglički centar.
Moguće bure baruta
– U Gašincima nikad nije bilo incidenata, što potvrđuje da su se hrvatske vlasti odlično odnosile prema izbjeglicama. Zapravo, jedini manji prijepori zabilježeni su među samim Bošnjacima, odnosno između starosjedilaca i pristalica Fikreta Abdića, koji su ondje premješteni 1996. iz Kuplenskog – kaže Đakovčanka Marija Rotim (27), doktorandica na Hrvatskim studijima.
S postojećom infrastrukturom koju su koristile JNA i Hrvatska vojska prostor vojnog poligona u Gašincima predstavljao je odlično mjesto za zbrinjavanje izbjeglica iz BiH. Najveći broj izbjegličkog kontingenta činili su Bošnjaci, ali uz njih stalno je živio i manji broj Hrvata.
S obzirom na političke i ratne okolnosti u BiH, centar u Gašincima predstavljao je moguće “bure baruta” u Slavoniji, koja se tek oporavljala od ratnih događanja. Prelijevanje otvorenog sukoba između Armije BiH i HVO-a iz srednje Bosne na prostor Rame znatno je utjecalo na potencijalno povećavanje tenzija između stanovnika Đakovštine, od kojih su mnogi podrijetlom iz Rame, i izbjeglica iz Gašinaca. Zbog potencijalnih sukoba, Đakovština je u to vrijeme bila pod povećalom javnosti. Ipak, do incidenata nije došlo.
Druga nagrada
– Unatoč velikom gospodarskom, političkom i socijalnom opterećenju s kojim su se borile hrvatske vlasti, izbjeglicama je bez obzira na njihovu vjeroispovijest i nacionalnost pružena svesrdna financijska i socijalna pomoć.
Gašinci su bili dokaz svijetu da je hrvatski narod prožet načelima kršćanskog morala, tolerancijom, praštanjem i ljubavlju za bližnjeg te suosjećanjem i pomaganjem nevoljnicima. Dobro je da su nam to priznali i sami predstavnici Bošnjaka u Hrvatskoj – istaknula je magistrica Nikolina Vuković (26) iz Velike pokraj Požege.
Autorice su za svoj znanstveni rad “Gašinački izbjeglički mozaik” osvojile drugu nagradu na natječaju Hrvatskog instituta za povijest za najbolje mlade povjesničare Slavonije i Baranje.
