Zaključak Gospodarskog vijeća
Potrebno je napraviti Strategiju gospodarskog razvoja i odrediti djelatnosti i definirati proizvode, koji će biti okosnica gospodarskog razvoja županije, zaključeno je na sastanku
U Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Virovitica pod predsjedanjem predsjednika Ivana Slamića jučer je održana 92. sjednica Gospodarskog vijeća, a sjednici su prisustvovali i virovitičko-podravski župan Igor Andrović te predsjednik Hrvatske obrtničke komore - Obrtničke komore VPŽ Ivan Kostelac.
Direktor Županijske komore Virovitica Milan Vanđura upoznao je članove Gospodarskog vijeća s nizom pokazatelja i pozicioniranjem Virovitičko-podravske županije u Europskoj uniji i Hrvatskoj, prema analizi Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, iz publikacije „Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali“, te s podacima prezentiranim u publikaciji „Aktualnosti gospodarstva Virovitičko-podravske županije“, iz lipnja 2017. god., koju je izradio Odjel za makroekonomske analize HGK – Županijske komore Virovitica.
U Virovitičko-podravskoj županiji, koja bilježi depopulaciju stanovništva, u posljednjih dvadeset godina, demografska kretanja su izuzetno negativna. Broj stanovnika u županiji smanjen je za 19.789 u 2011. godini u odnosu na 1991., a 2015. godine u Virovitičko-podravskoj županiji je bilo 80.610 stanovnika.
Depopulacija stanovništva u ovim razmjerima je izuzetno zabrinjavajuća te trenutno treba, sinergijskim djelovanjem svih relevantnih čimbenika, poduzeti sve aktivnosti, da se zaustave negativna demografska kretanja.
Broj nezaposlenih, prema podacima HZZ – Područnog ureda Virovitica, na području županije u travnju 2017., iznosio je 6.937 osoba i manji je za 18%, odnosno za 1.518 osoba, u odnosu na travanj prošle godine.
U razdoblju od siječnja do ožujka 2017., visoka stopa nezaposlenih od 28,34%, pozicionira Virovitičko-podravsku županiju na drugo mjesto u Hrvatskoj.
Ukupan prihod tvrtki registriranih na području Virovitičko-podravske županije, a koje su predale temeljna financijska izvješća, iznosi 3,88 milijarde kuna za razdoblje I - XII mjesec 2016., što je više za 10,05%, u odnosu na prihod od 3,53 milijarde kuna u istom razdoblju prethodne godine, dok su istovremeno ukupni rashodi od 3,75 milijarde kuna, veći za 7,9%, prema prethodnoj godini.
U razdoblju I - XII mjesec 2016., ostvarena je pozitivna razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda u Virovitičko-podravskoj županiji od 135 mil. kn, što je povećanje za 145,2% prema istom razdoblju 2015., kada su ostvarene razlike iznosile 55,2 milijuna kuna.
Pokazatelji insolventnosti pravnih osoba pokazuju pozitivne trendove, kroz smanjenje broja insolventnih pravnih osoba i iznosa prijavljenih neizvršenih osnova.
Delikatno stanje u gospodarstvu
Na dan 31. ožujka 2017., u Virovitičko-podravskoj županiji bile su insolventne 73 pravne osobe, što je manje za 19,78%, prema 31. prosincu 2016., dok je iznos prijavljenih neizvršenih osnova, na dan 31. ožujka 2017., u Virovitičko-podravskoj županiji, iznosio 31,6 milijuna kuna, što je smanjenje za 19,20%, u odnosu na 31. prosinac 2016.
Vanjskotrgovinska razmjena Virovitičko-podravske županije, u razdoblju 01.01.-31.12.2016. god., odraz je gospodarskih kretanja na svjetskoj razini, koja su se reflektirala nepostojanjem adekvatne tražnje proizvoda najvećih županijskih izvoznika.
Izvoz u Virovitičko-podravskoj županiji u 2016. god., ostvaren je sa 146,2 milijuna eura, što je više za 45,3 milijuna eura, odnosno 44,9%, prema izvozu u 2010. god., te za 21,5 milijuna eura, odnosno 17,3% prema izvozu ostvarenom u 2016.
Istovremeno ostvareni uvoz u 2016., od 83,2 milijuna eura, veći je za 119,1% prema ostvarenom uvozu od 37,9 milijuna eura u 2010. god., te za 16,8 milijuna eura, odnosno 25,3% prema županijskom uvozu u 2015.
Ostvaren je suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, u 2016., u iznosu od 63 milijuna eura. Anketom o procjeni poslovanja industrijskih poduzeća, očekuje se uobičajena dinamika, bez znatnijeg povećanja u poslovanju.
Nakon rasprave svih članova Gospodarskog vijeća o stanju u gospodarstvu, konstatirano je da je ključno pitanje daljnjeg razvoja Virovitičko-podravske županije dovršetak izgradnje brze ceste: Vrbovec II (Gradec) – Bjelovar – Virovitica – Barcs – Szigetvar – Szentlorinc – Pecs, što će generirati niz višestrukih pozitivnih učinaka: nove investicije, zapošljavanje, zaustavljanje daljnjeg odlaska mladih obrazovanih kadrova i dr., a sve radi snažnog usmjeravanja županije na razvoj konkurentnog gospodarstva i izvozne industrije, u skladu s prirodnim resursima, znanjem i iskustvom te u skladu s načelima održivog razvoja, očuvane prirodne i kulturne baštine.
I župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović je istaknuo da će se delikatno stanje u gospodarstvu županije (jer je županija, po svim pokazateljima, među posljednjima u RH), izmijeniti izgradnjom brze ceste, kao jednim od najvažnijih projekata Virovitičko-podravske županije, što će stvoriti preduvjete ravnomjernog razvoja.
Potencijalni investitori u drvno-prerađivačkoj industriji, temeljem iskazanog interesa, imaju za cilj doći do sirovine, primarno hrasta, a ne zanima ih finalna proizvodnja s novostvorenom vrijednošću i generiranjem ostalih efekata, među kojima je osobito veće zapošljavanje.
Potrebno je napraviti Strategiju gospodarskog razvoja i odrediti djelatnosti i definirati proizvode, koji će biti okosnica gospodarskog razvoja županije.
Tečajna politika (koja trenutno pogoduje uvoznicima), treba biti u funkciji razvoja i stimulativna za izvoznike, te je istu potrebno mijenjati. Vlada RH bi trebala respektirati stavove i racionalizaciju gospodarstvenika, u svezi kalkulacija i udjela u inputima, na način da se racionalizira rad državnih tijela, jedinica lokalne i regionalne samouprave, te javnih – državnih tvrtki, raznih agencija,… Kreatori ekonomske politike trebaju poticati finalnu proizvodnju i mjerama monetarno-kreditne i porezne politike.
Duhan je u dobroj kondiciji i očekuje se proizvodnja u obimu proizvedenih količina u 2016. godini.
Unatoč niza poduzetih aktivnosti kompetentnih službi, i dalje je prisutan znatan promet duhanom na "crno", te su organizatori proizvodnje, s ciljem sprečavanja nedopuštenog prometa duhanom, prestali ugovarati proizvodnju s takvim proizvođačima, koji nisu postupali po ugovornim obvezama.
Sjetva šećerne repe napravljena je u optimalnim agrotehničkim rokovima, a konačna visina prinosa ovisit će o vremenskim uvjetima. U natječajima javne nabave treba izabrati najpovoljniju ponudu, što garantira i kvalitetu izvršenih radova, a ne najjeftiniju. Jedan od prioriteta realnog sektora je koordiniranje obrazovnih programa s obrazovnim institucijama, na način da obrazovni programi prate potrebe tržišta rada (npr. nedostatak je kvalificirane radne snage u graditeljstvu).
