‘Kukuruzna zlevanka je i međimurska, ne samo slovenska’

Hoće li zlevanka postati novi povod za prepirke o tome je li riječ o hrvatskom ili slovenskom specijalitetu? U slovenskoj Lendavi održana je “Zlevankijada”, manifestacija posvećena kukuruznoj zlevanki, koja je okupila 28 natjecatelja koji su, prema pisanju portala Lendavainfo, pripremili 44 zlevanke po različitim receptima, od čega 25 klasičnih i 19 modernih. I dok Slovenci tvrde da je riječ o slovenskom nacionalnom jelu iz Prekmurja, Murske Sobote i Ptuja, pa su se čak pojavile i informacije o zaštiti, u Hrvatskoj kažu da se taj kolač priprema i u Međimurju pa se ustalio i naziv “međimurska zlevanka”. Riječ je o sličnim receptima.

– Kukuruzna zdigana zlevanka već se dugo priprema kod nas u Međimurju. To je naše, no ne treba zaboraviti da se zlevanka pripremala i u susjednoj Sloveniji, sve je to nekad bila jedna država. Po meni nema smisla sporiti se oko toga čije je to nacionalno jelo. Ako ga Slovenija odluči zaštititi, treba se dogovoriti jer ga ne može samo tako prisvojiti. Moja baka ju je zvala i oljova zdigana zlevanka koja se pripremala s makom, orasima i vrhnjem – kaže poznata kuharica Slađana Herman.

Razne varijacije slastice

Zvonimir Hranjec u kuharici “Tradicionalna jela Međimurja – recepti međimurskih sokačica” donosi recept kuharice Marije Malek iz Goričana za domaću kuruznu zlevanjku.

Sastojci su pola litre kiselog mlijeka, 250 grama kiselog kravljeg sira, dva jaja, 100 grama otopljenog maslaca, 60 grama šećera, 300 grama kukuruznog brašna, 200 ml kiselog mlijeka i 200 ml slatkog vrhnja. Svi sastojci, osim vrhnja, pomiješaju se u smjesu koja se ulije u posudu za pečenje, prethodno namazanu s malo masti.

Slatko i kiselo vrhnje se pomiješaju i stave na smjesu koja se peče pola sata u pećnici zagrijanoj na 190 stupnjeva. Postoje razne varijacije te slastice pa neki stavljaju nadjeve od maka, sira ili oraha.

U Sloveniji je recept gotovo isti, samo što se tamo često na vrh biskvita nariba jabuka. Hrvatska i Slovenija se već spore oko nekih proizvoda, od varaždinskog zelja i istarskog pršuta do terana, kulena i kranjske kobasice. Bilo je i prijepora oko prekmurske i međimurske gibanice iako se taj kolač različito priprema u Sloveniji i Hrvatskoj, a uz ostalo, razlikuje se i po broju slojeva.