Malo poznati arheološki biser: kod Varaždina grobni humci iz 7. stoljeća

Među arheološkim lokalitetima o kojima se u javnosti malo zna, a mogli bi uz valjanu prezentaciju postati turistički aduti, nalazi se i Gomila kod Jalžabeta u Varaždinskoj županiji, stari grobni tumuli, grobni humci, iz 7. stoljeća prije Krista. Jedan veći, kojeg zbog veličine nazivaju kneževim, i jedan manji humak slabo su istraženi, a o tom arheološkom blagu u europskim razmjerima i sami mještani malo znaju.

- Otac mi je znao govoriti da je tu svaki Turčin, kad je njihova vojska prolazila ovim krajem, bacio šaku zemlje na grobove, pa je nastao brežuljak. E sad, je li to točno, stvarno ne znam. Ali tako se priča - kaže nam mladić kojeg smo zatekli u okopavanju kukruza. Humci, zarasli u korov, okruženi su poljima kukuruza i pšenice. U selu se govori i o tajanstvenom dvorcu koji je zatrpan nakon potresa ili srušen u nekoj davnoj bitci, a neki pak vjeruju da su to ostaci naseobine starih Rimljana ili čak grobište iz Prvog svjetskog rata.

Riječ je o vjerojatno najvećem tumulu u Srednjoj Europi, promjera većeg od 70 metara, koji je spomenik nulte kategorije, a nedavno provedena geofizička istraživanja pokazala su da je okoliš Gomile "iznimno arheološko područje". Kad bi se provela sustavnija istraživanja, vjeruje se da bi bilo obilja arheoloških nalaza. Korak prema tome je međunarodni 2,5 milijuna eura vrijedan EU projekt "Monumentalni krajolici starijeg željeznog doba na prostoru Podunavlja", u kojem je Turistička zajednica Varaždinske županije partner Institutu za arheologiju iz Zagreba.

Svi okupljeni žele da se istraže, zaštite i turistima pokažu najvažniji krajolici iz vremena starijeg željeznog doba u Hrvatskoj, Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj i Sloveniji. U planu je u Jalžabetu i uređenje poučne staza vezana uz razdoblje starijeg željeznog doba, a na popularizaciji će, uz ostale, raditi i učenici i nastavnici iz tamošnje Osnovne škole Petar Zrinski. Kroz to područje prolazili su Kelti, Iliri, Japodi, Rimljani..., no arheolozi ističu da nalazište potječe iz razdoblja prije dolaska Kelta.

Uz Gomilu u Jalžabetu, gdje će se organizirati trotjedni istraživački kamp, u Hrvatskoj projekt obuhvaća i Kaptol kod Požege. Kao i Gomila, premalo su poznati i tumuli iznad mjesta Kaptol kod Požege, koji je bio kneževsko sjedište tijekom starijeg željeznog doba. Već prije tamo su su pronađene dvije ratničke opreme s kopljima od željeza i sjekire, kao i dva mača te brojni drugi predmeti. Jedan od najvećih humaka ima promjer čak 30 metara, i u njemu je, pretpostavlja se, bila sahranjena žena. Među nalazima našlo se i 15 piramidalnih keramičkih utega tkalačkog stana.