Bjelovarsko-bilogorska županija
Manifestacija je okupila visokoškolske ustanove iz cijele Hrvatske, a maturanti su mogli doznati sve što ih je zanimalo o uvjetima upisa, smještaju, stipendiranju, pa i mogućnostima zapošljavanja
Na sajamskom prostoru u Gudovcu, mjestu koje je desetljećima sinonim za gospodarska i poljoprivredna okupljanja, ispisana je nova stranica obrazovne povijesti Bjelovarsko-bilogorska županije. Prvi Sajam fakulteta, održan u organizaciji dviju bjelovarskih srednjih škola, okupio je na jednom mjestu visokoškolske ustanove iz cijele Hrvatske i stotine maturanata željnih odgovora na možda najvažnije pitanje u životu – što nakon srednje škole.
Širok raspon smjerova
Događaj je svečano otvorio župan Marko Marušić, poručivši učenicima da se na sajmu ne bira samo studij nego i budućnost. U prostoru u kojem je bilo uobičajeno naići na izložbene primjerke stoke, poljoprivredne mehanizacije i gospodarske inovacije, ovaj su put glavnu riječ vodili profesori, studenti i predstavnici fakulteta, a umjesto traktora i sajamskih nagrada u fokusu su bili indeksi, studijski programi i profesionalne ambicije. Sajam je simbolično spojio tradiciju i budućnost. Organizatori, Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar na čelu s ravnateljem Vladimirom Štefancem te Tehnička škola Bjelovar s ravnateljem Dariom Malogorskim, prepoznali su potrebu da se mladima omogući izravan kontakt s predstavnicima visokoškolskih institucija bez potrebe za odlaskom u Zagreb, Osijek, Rijeku ili Split.
Posebno je vrijedan bio neposredan kontakt, a raspitivali su se i o međunarodnim razmjenama
Na sajmu je sudjelovalo osam sveučilišta, 13 veleučilišta i 11 fakulteta, koji su predstavili ukupno 154 preddiplomska studija. Raspon područja bio je impresivan: od tehničkih i biomedicinskih znanosti, preko društvenih i prirodnih pa sve do umjetničkih programa. Maturanti su na jednome mjestu mogli usporediti studije elektrotehnike, računarstva, sestrinstva, ekonomije, prava, agronomije, logopedije, dizajna, kineziologije i brojnih drugih smjerova.
Župan Marušić u svom je obraćanju naglasio da je izbor fakulteta pitanje identiteta i osobnog razvoja. Poručio je učenicima da budu hrabri, radoznali i otvoreni za nove prilike te da je u redu ako još nisu sigurni kojim putem žele krenuti. Upravo je zato, istaknuo je, važan ovakav format – kako bi mladima omogućio razgovor, informaciju i realan uvid u ono što ih čeka nakon upisa.
Atmosfera na sajmu bila je dinamična i ispunjena znatiželjom. Učenici su prilazili štandovima, raspitivali se o uvjetima upisa, bodovanju na državnoj maturi, mogućnostima stipendiranja i studentskom smještaju. Posebno su ih zanimale informacije o mogućnostima zapošljavanja nakon završetka studija, praksama tijekom školovanja te međunarodnim razmjenama poput Erasmusa. Mnogi su istaknuli da im je upravo neposredan kontakt sa studentima dao najviše odgovora. Čuti iskustvo nekoga tko je prije dvije ili tri godine sjedio u istoj školskoj klupi, a danas studira u velikom gradu, za mnoge je bilo presudno. Razgovori su se vodili o težini gradiva, odnosu profesora prema studentima, ali i o svakodnevnom životu – stanovanju, troškovima, studentskim poslovima i društvenom životu.
Povratak u rodni kraj
Za Bjelovarsko-bilogorsku županiju ovaj događaj ima i širi značaj. U kontekstu demografskih izazova i iseljavanja mladih svaka inicijativa koja potiče obrazovanje i osnažuje mlade ljude da promišljeno planiraju svoju budućnost ima dugoročnu vrijednost. Iako je realno očekivati da će dio maturanata studirati u većim sveučilišnim središtima, ovakvi sajmovi mogu doprinijeti boljoj informiranosti i povratku mladih stručnjaka u rodni kraj nakon završetka studija.
U prostoru u kojem je bilo uobičajeno naići na izložbene primjerke stoke i poljoprivredne mehanizacije, glavnu riječ vodili su profesori i studenti, a u fokus se prebacio na indekse i profesionalne ambicije
Organizatori ističu da je ideja o sajmu nastala iz konkretne potrebe učenika završnih razreda. Mnogi su, kažu, osjećali pritisak zbog odluke koja ih čeka, a informacije su često tražili putem interneta, društvenih mreža ili neslužbenih kanala. Sajam je ponudio strukturiran, pouzdan i sveobuhvatan pregled opcija, uz mogućnost postavljanja pitanja bez zadrške. Poseban naglasak stavljen je na motivaciju za nastavak obrazovanja. U vremenu kada se tržište rada ubrzano mijenja, a nove tehnologije transformiraju gotovo sve sektore, visoko obrazovanje ostaje važan alat za konkurentnost i osobni razvoj. Predstavnici fakulteta isticali su interdisciplinarnost, razvoj mekih vještina, digitalne kompetencije i mogućnosti cjeloživotnog učenja.
Sajam je također pokazao koliko je važna suradnja lokalne i regionalne razine s obrazovnim institucijama. Podrška Županije, ravnatelja i nastavnika bila je ključna za realizaciju događaja ovakvog opsega. Logistički zahtjevan projekt, koji je uključivao koordinaciju desetaka institucija, potvrđuje da u županiji postoji kapacitet i volja za organizaciju događaja koji nadilaze lokalne okvire.
