Građani zabrinuti
Osim što izazivaju neugodu, harlekinske božje ovčice mogu izazvati i alergijske reakcije jer ispuštaju kemijske spojeve alkaloide, a mogu i ugristi ako dođu na kožu
Uznemireni građani u posljednja dva dana na društvenim mrežama objavljuju fotografije kukaca koji im ulaze u kuće i stanove.
- Na fasadi nam je na tisuće bubamara! Kako ih se riješiti? - panično je jučer savjet tražila mještanka Kotoribe. Slične dojave stizale su i iz Čakovca, Donjeg Kraljevca, Belice, Koprivnice...
- Kad ih se zgnječi osjeti se jako neugodan miris, kao kod "smrdljivog martina", pa ih radije skupljamo metlom - snašla se vlasnica kuće u Nedelišću. Paniku diljem Međimurja i Podravine šire azijske bubamare, harlekinske božje ovčice koje su u Europi invazivna vrsta. Za razliku od "domaće" bubamare, koja je crvene boje i na leđima ima sedam crnih točkica, invazivne mogu biti žute, narančaste, crvene i crne, a broj točkica varira. Osim u izgledu, razlika je i u tome što domaće božje ovčice ne zalaze toliko u stanove.
Kasna jesen vrijeme je kad bubamare traže mjesto na kojem će prezimiti i položiti jajašca. Nakon toga ugibaju, a ličinke izlaze u proljeće. Harlekinska božja ovčica na popisu je 100 najgorih invazivnih vrsta na svijetu. U Europu je unesena radi biološke kontrole biljnih ušiju, kojima se hrani, kako bi se smanjilo korištenje insekticida. Potiče se njihov uzgoj jer su korisne u poljoprivredi. No, kako to već biva, izmakla je kontroli i počela se širiti izvan plastenika i plantaža.
Polako osvajaju teritorij
- Prvi je slučaj zabilježen u Austriji 2008. na 2009., a već u proljeće 2009. uočene su ličinke u jednom stanu u Koprivnici. U ljeto 2010. imali smo već odrasle jedinke južno od Splita, 2012. na Mljetu... Dakle, vrlo brzo su se proširile Hrvatskom - napominje dr. sc. Lucija Šerić Jelaska s biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Kako više jedu, smanjuje se količina hrane za domaće božje ovčice. Polako osvajaju teritorij, često neprimjetno jer ih građani ne razlikuju od domaćih, sve dok se toliko ne razmnože da počnu stvarati probleme.
- Kad se to dogodi, prekasno je za bilo kakvu učinkovitu akciju i pokušaj njihovog uspješnog uklanjanja - upozoravaju u Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu. Osim lisnih ušiju, jedu i jabuke, kruške i grožđe. Mogu izazvati i alergijske reakcije jer ispuštaju kemijske spojeve alkaloide, koji im, kao i žarke boje, služe za obranu od predatora.
- Ako dođu na kožu, mogu i ugristi. Ne boli jako, ali izaziva neugodan osjećaj - kaže dr. sc. Šerić Jelaska. Najučinkovitije rješenje za njihovo uklanjanje je da ih se fizički pokupi.
Strane invazivne vrste u EU godišnje prouzroče između 9,6 i 12 milijardi eura štete. Europska komisija je nedavno donijela uredbu s popisom prvih 37 invazivnih stranih vrsta koje izazivaju najviše zabrinutosti. Od tih 37, 23 su životinjske, a 14 biljne vrste, i ne smiju se unositi na područje EU i uzgajati. U Hrvatskoj s tog popisa već žive mungosi, nutrije, rakuni, deseteronožni rakovi, dvije vrste riba i crvenouha/žutouha kornjača. Harlekinskih božjih ovčica nema na tom popisu.
