Potporne mjere dale rezultate u Virovitičko-podravskoj županiji
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 30. rujna bilo je 21.750 zaposlenih, najviše od rujna 2012.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na području Virovitičko-podravske županije broj osiguranika, odnosno broj zaposlenih s 30. rujna 2021. godine je bio 21.750. To je najveći broj zaposlenih osoba (osiguranika) koji uplaćuju mirovinsko osiguranje od rujna 2012. godine kada ih je u preciznoj statistici HZMO-a bilo 20.678. Prevedeno, danas ih je 1072 više u odnosu na tada.
U odnosu na isto razdoblje prošle godine područje Virovitičko-podravske županije bilježi 450 osiguranika više (30.
rujna 2020. bilo ih je 21.300), ali više i od “nepandemijske” 2019., kada su na području VPŽ-a bila 21.492 osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
”Nije slučajno”
Nisu ovo slučajni podaci, ističu u Virovitičko-podravskoj županiji.
– U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo brojnih velikih ulaganja na području Virovitičko-podravske županije, otvaranja
mnogobrojnih novih tvrtki, obrta, novih poljoprivrednih gospodarstava, novih radnih mjesta. Prema statističkim podacima
HZMO-a, broj zaposlenih na području Virovitičko-podravske županije rastao je i u zadnje dvije godine, u vrijeme epidemije koronavirusa, čime su se odličnim pokazale potporne mjere Vlade RH, uz koje se sa svojim potporama pridružila i Virovitičko-podravska županija. Rast broja zaposlenih očekujem i u budućnosti, jer se područje naše županije sve više prepoznaje kao mjesto pozitivne poduzetničke klime u ovom dijelu Hrvatske – naglasio je virovitičko-podravski župan Igor Andrović.
Direktnim mjerama usmjerenim na ciljane strukture gospodarskih sektora Virovitičko-podravska županija, dodaje župan, nastoji potaknuti brži razvitak malog i srednjeg poduzetništva s ciljem novog zapošljavanja, povećanja konkurentnosti gospodarstva i gospodarskog rasta u cjelini.
Poduzetnici nositelji
U tome se velikim dijelom naglasak stavlja na poduzetnike kao nositelje i pokretače gospodarskih kretanja, kako bi oni pod
povoljnijim izvorima financiranja pronašli partnera u realizaciji svojih poslovnih težnji te jednako tako, uz podjelu odgovornosti
za učinkovitu provedbu svojih djelatnih aktivnosti kojima doprinose razvoju gospodarstva uz pomoć tijela i institucija koja
preuzimaju dio rizika u poticanju razvoja, zajednički stvarali kvalitetne prilike u okviru kojih je moguće razvijati konkurentno
gospodarstvo.
