
Virovitičko-podravska županija s rastom od 60 posto druga je u Hrvatskoj po postotnom povećanju potpora za poljoprivrednike u 2024. u odnosu na 2023. Time potvrđuje profil sredine koja poljoprivredu dugoročno tretira kao stratešku granu. Uz velik udio obradive zemlje po stanovniku, ulaganja su usmjerena na stabilne prinose, otpornost na sušu i veću dodanu vrijednost.
U središtu te politike je navodnjavanje. Ove je godine odobreno dodatnih gotovo 19 milijuna bespovratnih eura za sustave Lukač I. faza i Đolta II. faza, čime se nastavlja investicijski ciklus.
Pod vodom 10.000 hektara
Dosad su izgrađena i u pogon puštena četiri sustava – Kapinci – Vaška I. i II. faza, Đolta (I. faza) te Novi Gradac – Detkovac – koji pokazuju da se ulaganje u vodnu infrastrukturu izravno prevodi u sigurniju i predvidljiviju proizvodnju.
Radovi na novim dionicama najavljeni su uskoro, a to je korak prema ciljanoj brojci od 10.000 hektara pod navodnjavanjem. Kada se taj prag dosegne, na području VPŽ-a bit će osigurana jedna od najvećih koncentracija natapane površine u kontinentalnoj Hrvatskoj. Župan Igor Andrović naglašava da je plan bio jasan od početka: u vremenu češćih suša i rastućih troškova, dostupnost vode – iz Drave ili bunara – daje proizvođačima sigurniju perspektivu i potiče razvoj ruralnog prostora uz rijeku.
Na terenu se učinci vide kroz veći broj korisnika sustava, uvođenje kultura višeg dohotka i širenje povrtlarstva i voćarstva. Stabilnija proizvodnja olakšava ugovaranje s prerađivačima i trgovcima, smanjuje rizik od gubitka uroda i omogućuje preciznije planiranje rada i mehanizacije. Navodnjavanje je i razvojni projekt: podiže otpornost gospodarstava, čuva radna mjesta i motivira mlade da ostanu u poljoprivredi.
Sljedećih desetak godina planirana je gradnja još četiriju sustava – Čađavica, Zdenci, Čačinci – Crnac te Lukač II. faza – za dodatnih oko 7000 hektara. Razvija se mreža površinskih i podzemnih izvora, važna za otpornost: u suši mogućnost oslonca na alternativna vodna tijela smanjuje rizik prekida rada. Usporedno se uvodi modernije upravljanje – daljinski nadzor protoka te digitalne prijave i rasporedi – kako bi se voda koristila racionalno i po jasnim pravilima.
No razvoj poljoprivrede ne staje na vodi. Virovitičko-podravska županija potiče i poduzetništvo, gospodarstvo i obrtništvo; ove je godine izdvojeno najviše dosad – 550.000 eura. Program potpora male vrijednosti, pokrenut 2021., učinkovit je alat za mikro i male poduzetnike i obrtnike koji investiraju u strojeve, opremu, alate, digitalizaciju ili izlazak na strana tržišta.
U poljoprivredi su vrlo tražene i potpore male vrijednosti te mjera sufinanciranja kamata na kratkoročne kredite za sjetvu. Budući da su cijene repromaterijala visoke, činjenica da Županija subvencionira kamatu do 4 posto – što kod većine banaka znači 0 posto za krajnjeg korisnika – često je razlika između odustajanja i pravodobne sjetve. Krediti su namijenjeni nabavi sjemena i presadnica, zaštitnih sredstava i gnojiva za proljetnu i jesensku sjetvu te za povrtlarske kulture.
Potpore male vrijednosti u primarnoj proizvodnji raspoređene su u 14 mjera. U praksi to znači niz manjih, ali precizno usmjerenih ulaganja na OPG-ovima i u tvrtkama: podizanje i obnova nasada, opremanje plastenika i staklenika, modernizacija mehanizacije, uvođenje precizne poljoprivrede, jačanje stočarske baze te ulaganja u kvalitetu i označavanje proizvoda. Cilj je isti – povećati konkurentnost i osigurati održiv prihod – uz pristup prilagođen vrsti proizvodnje i veličini gospodarstva.
Investicije i znanje
Učinak politika vidi se i izvan polja. Navodnjavanje skraćuje "prazne hodove" i čini plodored fleksibilnijim; u voćarstvu i povrćarstvu donosi ujednačeniju kvalitetu, a u stočarstvu stabilniju voluminoznu krmu. Širi se baza za lokalnu preradu – od sušara i hladnjača do uljara i mlinova – što smanjuje logističke troškove i povećava udio dodane vrijednosti koji ostaje u županiji.
Ravnopravno s investicijama, naglasak je na znanju. Potiče se edukacija o racionalnom zalijevanju, integriranoj zaštiti bilja i digitalnim alatima za praćenje vegetacije i vlage tla. Takav pristup smanjuje ulazne troškove i čuva okoliš, a istodobno podiže produktivnost.
– Ta ulaganja ne staju, idemo dalje – poručuje župan Igor Andrović, naglašavajući da će svaki projekt navodnjavanja generirati dodatni razvoj naselja uz Dravu. Pročelnik za gospodarstvo i poljoprivredu Bojan Mijok ističe velik interes proizvođača za sve tipove potpora, osobito za subvencioniranje kamata, jer mjeru vide kao izravno olakšanje u trenutku kad je kapital skup, a ulazni troškovi promjenjivi.
Zato 60-postotni rast proračunske podrške u 2024. nije tek statistika, nego potvrda smjera: izgradnja snažne, moderne i održive poljoprivrede oslonjene na vodu kao ključni resurs te na dostupne, precizno ciljane mjere koje proizvođačima i poduzetnicima omogućuju da planiraju, ulažu i ostanu konkurentni.