Biser prirode
Do sada nije bilo uobičajeno da sisačke škole vode učenike na izlet u Lonjsko polje, no sada će se to promijeniti jer je ustanova Parka prirode potpisala ugovor s Gradom Siskom o suginanciranju jednodnevnih izleta sisačkih školaraca u Lonjsko polje, a slični ugovori potpisani su sa Županijom, Popovačom, Kutinom i drugim gradovima s područja sisačko-moslavačke županije
Park prirode Lonjsko polje jedini je Park prirode koji se nalazi u Sisačko-moslavačkoj županiji, i jedini čiji se dio nalazi na području Grada Siska. Neka istraživanja pokazuju da Siščani baš i nisu česti posjetitelji ovog bisera prirode nadomak njihovih domova. Nije bilo uobičajeno ni da sisačke škole ovamo vode svoje učenike, u sklopu škole u prirodi ili na izlete, pa se puno više išlo u Zagreb ili drugdje, no od ove godine se to mijenja. Ustanova Park prirode Lonjsko polje potpisala je ugovor s Gradom Siskom kojim se iz gradskog proračuna sufinancira jednodnevni izlet sisačkih školaraca u Lonjsko polje. Tako će oko 1200 do 1300 sisačkih učenika godišnje posjetiti ovo područje.
- Cilj suradnje s Gradom je da djeca upoznaju područje Parka prirode i da se ona senzibiliziraju prema ovom području. Na žalost, ta inicijativa nije išla od strane škola, no mi smo to odlučili pokrenuti i sada će to funkcionirati i narednih godina uz pomoć gradova i općina. Jedan dio je učenika već bio kod nas u svibnju i lipnju. Uključit ćemo se u program kurikuluma kako bi posjet ubuduće bio kompatibilan s nastavnim programom škola. Gradovi plate ulaznicu, edukatora i rekvizite poput radnih listića. Ta dnevna edukativna tura iače dođe 55 kuna, a za djecu je besplatno, preostaje od kuće ponijeti samo koji sendvič i sok – kaže nam Edvard Bogović, voditelj Službe za promidžbene aktivnosti i ugostiteljsko-turističku djelatnost Parka prirode.
Riješen problem podvožnjaka
Slične ugovore, kao i sa Siskom, potpisali su i sa Županijom, Popovačom, Kutinom i drugima pa će tako ukupno 5.000 učenika s područja Sisačko-moslavačke županije ove godine doći vidjeti Čigoć, Krapje, ornitološke rezervate, savske rukavce...
Park prirode prostire se na 50.650 hektara i zahvaća područje šest gradova i općina – Sisak, Kutina, Popovača, Lipovljani, Novska i Jasenovac. Najveći dio površine pokrivaju nizinske poplavne šume, a naznačajniji su, u ekološkom pogledu, ornitološki rezervati te prirodna mrijestilišta riba. Uz očuvanje i zaštitu prirode bitna djelatnost Parka prirode je turizam.
Netaknuta priroda, u kombinaciji s tradicijskim graditeljstvom te ukusnom autohtonom kuhinjom i kvalitetnim vinima, privlačili su do sada godišnje između 12.000 i 15.000 posjetitelja u Lonjsko polje. Jednodnevni turisti su uglavnom domaći, a od onih koji borave više dana 95 posto su stranci. Najviše je Francuza i Nijemaca. Plan je ove godine broj posjetitelja povećati na 18.000 te za 3 do 4 godine doći do brojke od 22.000 do 25.000 posjetitelja. Jedan od načina postizanja tog cilja je upravo suradnja sa školama, a kako bi se privuklo druge goste planiraju se i drugi projekti.
- Želimo s nekim prijateljskim obalnim županijama sklopiti ugovore i privući njihove školarce u školu u prirodi, u trajanju od nekoliko dana. Uključili bi posjet u Topusko i druga mjesta, a to bi bila velika korist za one koji se bave turizmom i obiteljsko poljoprivredna gospodarstva. Riješili smo donekle problem niskog podvožnjaka u Jasenovcu zbog kojeg autobusi nisu mogli dolaziti iz tog smjera, a želimo i napraviti odmorište kod Lovačke kuće u Mužilovčicu gdje se dolazi promatrati ptice i stoku na slobodnoj ispaši. Uz to u pripremi je projekt prijemnog centra Osekovo kojeg ćemo kandidirati na EU fondove. Koštao bi 12 do 15 milijuna kuna i bio bi pravi multimedijalni centar – pojašnjava nam Ivor Stanivuković, ravnatelj Parka prirode Lonjsko polje.
Europsko selo roda
Park prirode nudi brojne ture za obilazak Lonjskog polja, među kojima je mnoštvo edukativnih. Tako se može obići Krapje, selo graditeljske baštine i naučiti više o tradicijskoj posavskoj arhitekturi, drugi program nudi priču o bijeloj rodi kojih se u parku gnijezdi oko stotinjak parova, a najviše u Čigoću – europskom selu roda. U širem području Parka prirode gnijezdi se čak 400-tinjak parova roda. Edukacijski program obihvaća i upoznavanje s vodozemcima Lonjskog polja, među kojima ima i ugroženih vrsta, kao i upoznavanje s posavskim konjem, lokalnom pasminom. Posebna izletnička ruta vodi posjetitelje do kosca, ugrožene ptice čiji se program zaštite inzenzivno provodi u Lonjskom polju, a još nekoliko programa nudi promatranje ptica – granu turizma od kojih u Parku prirode puno očekuju.
- Želimo razvijati birdwatching – promatranje ptica. Imamo ornitološke rezervate Krapje Đol, prvi ornitološki rezervat u Hrvatskoj zaštićen 1963. godine, i Rakita koji privlače brojne promatrače iz Europe. Promatrači ptica dolaze jako organizirani, s puno informacija i ciljano, znaju koje se ptice kod nas gnijezde i kada, a spremni su satima mirno čekati da vide i snime određenu pticu. Zna se dogoditi da iz Švedske dođu u Lonjsko polje samo da vide žličarku, naš zaštitini znak, i vrlo rijetku pticu. Kod nas se gnijezdi oko 90 do 140 parova žličarki, što je oko 10% populacije žličarki iz cijele Europe – govori nam Bogović. Ističe kako se Park ponosi i još jednom rijetkom pticom - orlom štekavcem, najvećom europskom pticom grabljivicom čijih se 15 % hrvatske populacije gnijezdi na području parka prirode Lonjskog polja dok je na njihovom području i veći broj rijetkih crnih roda. Ukupno je u Parku prirode Lonjsko polje zabilježeno 250 ptičjih vrsta (od čega ih s egnijezdi 160-170 vrsta). Od toga su 113 vrsta ptica koje ovdje obitavaju ugrožene na nacionalnom nivou, a 79 vrsta je ugroženo na europskom nivou.
Nedavno su u Parku prirode nabavili čamce na solarni pogon, koji su idealni za promatrače ptica jer su nečujni, a iskustva kazuju kako se promatrači ptica iz inozemstva u Lonjskom polju znaju zadržati tri, četiri dana nakon čega idu dalje, najčešće za Kopački rit. Inače oba ornitološka rezervata u Lonjskom polju su bila uništena ljudskim djelovanjem te su početkom 1990. Opet uspostavljena i revitalizirana uz pomoć Zoološkog društva iz Frankfurta.
Biciklističke rute
Drugi segment turizma od kojeg puno očekuju je cikloturizam. Brojne bicikliste se svakodnevno vidi u Lonjskom polju. Uuglavnom su to individualni turisti, ali poznate su i biciklijade koje prolaze ovim područjem nekoliko puta godišnje.
-Potencijal je ovdje velik, lagan je teren za rekreativce. Imamo oko 330 km biciklističkih ruta lokalnim cestama. Malo je automobila, slab je promet te se vrlo ugodno voziti kroz Lonjsko polje. Mi ćemo i dalje ulagati u turističku infrastrukturu, tj. signalizaciju, a s Hrvatskim vodama želimo sve nasipe koji kilometrima okružuju Lonjsko polje urediti za bickliste. Tako da im vižnja bude uz Savu s jedne strane, a retencija Lonsko polje na drugoj strani - govori o planovima Stanivuković.
Park prirode Lonjsko polje ima trenutačno tri službena ulaza. Nedavno je napravljen onaj u Repušnici, a postoji i u Krapju te onaj sisački ulaz - Čigoć.
- U Čigoću želimo urediti i adaptirati tamošnji info centar, u suradnji s Gradom Siskom koji tamo ima parcele u svom vlasništvu. U Čigoću provodimo i projekt revitalizacije Čigoćkog rukavca – dodaje Stanivuković koji ističe i problem nepostojanja pravog kafića nigdje na područja Parka prirode. Stoga razmišljaju o raspisivanju koncesija za tu namjenu u prijemnim centrima Krapje i Repušnica. Iako nema klasičnih kafića, postoji dosta OPG-a koji nude ponudu hrane, doduše uz najavu i za vrijeme manifestacija.
- Sada imamo 17 domaćinstava koji se bave ugostiteljskom ponudom i smještajem. Tržište je pokazalo kako je dva do četiri ležaja premalo za kvalitetnije uključenje u turistički biznis pa se takvih dosta zatvorilo, no oni koji su imali veće kapacitete, još su više ih podigli pa ostvaruju bolje rezultate. Ukupno imamo oko 160 ležaja na području Parka prirode koji kategorizacijom apsolutno zadovoljavaju tržište. Nalaze se uglavnom u revitaliziranim tradicijskim kućama i predstavljaju poseban ugođaj, tražen i prepoznatljiv na tržištu – priča Bogović.
Problem sa smještajem
Od smještajnih kapaciteta postoji kampiralište kod obitelji Barić u Čigoću, kamp kod obitelji Božić u Lonji te nedavno otvoreni auto kamp u Osekovu kod obitelji Bistrički. No, Lonjsko polje i dalje ima jedan veliki problem sa smještajem – ne postoji jedan objedinjeni veći kapacitet za primiti na noćenje cijelu autobusnu turu posjetitelja.
-Da, to je glavni razlog što agencije nisu posebno zainteresirane za neke programe kod nas jer je taj broj od 160 ležaja disperzivan. Najveća koncentracija je u Lonji gdje imamo oko 40 ležajeva u dva domaćinstva, ali ako se traže jednokrevetne sobe, kreveta nedostaje. Nadamo se kako ćemo našim radom uspjeti postići da se netko odluči na gradnju nekog manjeg hotela i da riješimo i taj problem – kaže Bogović.
Inače, u 14 naselja na području Parka prirode živi oko 4500 stanovnika koje Uprava parka želi čim više uključiti u aktivnosti. Jedan od projekata od kojeg se puno očekuje je tri milijuna kuna vrijedan projekt zaštite autohtone turopoljske svinje.
- Mi bi nabavili matično stado, dali ih stanovnicima koji bi ih hranili, a mi ih na kraju otkupljivali od njih i prerađivali u proizvode koje bi turistima prodavali. Time bi napravili korist za mještane, a plan je da slično napraivmo i sa posavskom guskom i govedom podolcem“ – objašnjava Stanivuković. Nadaju se tako i zadržati, a možda i privući nove stanovnike u Lonjskom polju obzirom da postoji velik broj praznih kuća u kojima nitko ne živi.
U Parku prirode tijekom godine se odvijaju brojne turističke manifestacije. Počinju u veljači uz Dan močvara, kada se program "Budućnost na rubu močvara" održava u selima na rubu Lonjskog polja s moslavačke strane, nastavlja se Danima Donje Posavine u Kratečkom te Lonja bike tourom na kojem je ove godine sudjelovalo 350 biciklista. U lipnju je Dan sela roda Čigoć, nako čega slijede Repušnićki susreti te najesen Dani graditeljske baštine u Krapju koji su se održali u rujnu. Ove godine po prvi puta je bio održan u Repušnici, u listopadu, 1. Festival gljiva u Lonjskom polju, koji je obuhvatio i stručni skup o gljivarstvu, ali i ugostiteljsku ponudu na bazi gljiva i drugih domaćih proizvoda.
Park prirode iznajmljuje svoje kanue i bicikle, a nudi vožnju i u većem turističkom brodu "Katarina 1" i svom "Vodomaru". Moguća je i vožnja na brodicama koje pokreće solarni pogon, a uskoro će biti postavljene, u Krapju i Repušnici, i punionice za električne automobile.
Na području Parka prirode postoje tri vreijdne etno zbirke - obitelj Sučić u Čigoću, Ravlić u Mužilovčici i Palaić u Krapju.
- Ideja je da te zbirke budu sastavni dio naše ponude, da bi u našu cijenu ulaznice uključili i cijenu karte za te zbirke. Želimo i da obližnje dobre etno zbirke poput one Romana Vukalovića ili zbirke Sajko umrežimo u zajednicu etno zbirki čime bi se predmeti obradili i unificirali“ – kaže Stanivuković.
