Posljedice mraza
Marko Vrhar, umjesto planiranih 180 tona, ubrat će samo tonu jabuka, a svi voćari strahuju da će ostati bez odštete jer država na raspolaganju ima 40 milijuna kuna dok je šteta procijenjena na 960 milijuna kuna
Marko Vrhar iz međimurskog sela Donjeg Koncovčaka računao je da će ove godine u voćnjacima ubrati oko 180 tona jabuke. Bilo je to prije katastrofalnog mraza koji je prošlog proljeća, potkraj travnja, poharao Hrvatsku. Obitelj Vrhar ovih dana po voćnjaku skuplja ostatke ostataka.
– Na 4,8 hektara voćnjaka dobit ćemo jednu tonu. Sve ostalo je uništio mraz, koji zapravo i nije bio mraz, nego hladna fronta protiv koje se nije moglo ništa – očajan je Vrhar koji, kao i brojni njegovi kolege voćari, razmišlja o tome isplati li se uopće više ulagati u proizvodnju. – Godišnji izdaci su nam oko 200.000 kuna, a ako uspijem ovu tonu jabuka prodati po dvije kune, dobit ćemo 2000 kuna. Što da vam drugo kažem? Kataklizma, totalna. Imam 31 godinu, u voćarstvu sam vidio perspektivu, ali bojim se da je više nema – kaže Vrhar, koji godinama uzgaja sorte zlatni delišes, idared, jonagold i gala, koje inače dobro uspijevaju u Međimurju. Neki voćari odlučili su iskrčiti voćnjake jer ne žele više riskirati, a ostali nastavljaju nadajući da se da niske temperature neuobičajene za kraj travnja više neće ponoviti.
Drugi iskrčuju voćnjake
Imaju kredite koje treba vraćati, a mnogima je voćarstvo i jedini izvor prihoda. Bez jabuka je ostao i Mladen Dobranić iz Svetog Martina na Muri, koji u hektar i pol voćnjaka neće imati berbu.
– Bojim se da voćari ostati bez naknade štete jer država ima na raspolaganju samo 40 milijuna kuna, što je sitnica prema ukupnoj šteti procijenjenoj na 960 milijuna kuna – napominje Dobranić. Zbog premija osiguranja koje smatraju previsokima, voćari ne osiguravaju nasade. Kažu da bi za hektar voćnjaka morali platiti oko 12.000 kuna godišnje, a jedna od klauzula u ugovorima s osiguravajućim kućama propisuje da im se ne isplaćuje šteta ako je ona ispod 30 posto.
– Za ovaj mraz koji nas je pogodio osiguranje bi se sigurno isplatilo, no što s ostalim godinama kad je šteta mala ili je uopće nema? Nama bi premija odnosila desetinu prihoda – ističe Vrhar. U Sloveniji je, dodaje, osiguranje za voćare dvostruko jeftinije i nema ograničenja oko postotaka štete.
– Tamo, ako voćar zbog elementarne nepogode ubere 40 umjesto 50 tona jabuka, refundirat će mu se tih 10 tona manjka – objašnjava.
Osigurava se 15% površina
Prema neslužbenim podacima, u Hrvatskoj se osigurava jedva 15 posto površina, a u susjednoj Sloveniji 25 posto. Apeliraju stoga na osiguravajuće kuće da ponude povoljnije uvjete te da se povećaju potpore države, županija, gradova i općina.
Voćari upozoravaju i na prenisku otkupnu cijenu koju diktiraju trgovački lanci. Zbog katastrofalnih šteta u voćnjacima tradicionalni međunarodni Voćarski sajam u Donjem Kraljevcu nije održan ni krajem kolovoza ni početkom rujna, kako je to bilo prijašnjih godina, već je odgođen za kasnije. Vidjet će se još kako će nedostatak jabuke utjecati na cijenu tog voća u trgovinama.
Prošle godine u Hrvatskoj je ubrano oko 100.000 tona jabuka.
