neće se prodavati u bescjenje
Naše rane sorte dospijevaju puno ranije od grčkih, turskih ili španjolskih, no zbog leda početkom godine berba će biti znatno ispod prosjeka
Zorica, koju u neretvanskom kraju zovu i zorana, nikad na početku berbe – a ova je uranila i tjedan dana – nije bila slađa. No nakon lanjskog rekordnog uroda, kad se one najsitnije mandarine nisu ni brale, rijetki će proizvođači ove godine biti zadovoljni. Procijenjeni urod svega je, naime, trećina od lanjskih 90 tisuća tona, a iako je otkupna cijena znatno veća nego lani, zarada će teško kompenzirati pustoš u voćnjacima koje su početkom ove godine ostavili dugotrajni led i studeni vjetar.
Voćke se osušile
Doznajemo kako se čak 20-30 posto stabala mandarina, koja su se lani prerodila i zbog toga u prilično lošem stanju dočekala zimu, osušilo u dolini Neretve. Ovisno o poziciji voćnjaka, šteta je negdje i 100-postotna i stabla treba izvaditi i posaditi nova, dok će ponegdje biti dovoljno kresanje sasušenih grana i nada kako će takve voćke dogodine opet rađati, kaže voćar Nikica Rešetina, ističući kako su mlada stabla prošla bolje od starih. Ipak, mandarina, jedinih voćaka u kojima smo samodostatni, i ove će godine biti dovoljno.
Domaće tržište, računa se, progutat će polovicu uroda, oko 15 do 17 tisuća tona (oko 3,5 kg po stanovniku). No jesenas se očito neće prodavati u bescjenje, kao i lani, kad je, po nekim procjenama i 27 tisuća tona, sitnih, nezanimljivih – i nenaplativih plodova, ostalo na stablima ili na zemlji pod gustim krošnjama.
– Otkupna cijena prvih plodova je 3,70 do 3,80 kuna za kilogram, što je u odnosu na lanjskih 2,50 do 2,90 jako dobra cijena, ali je teško biti zadovoljan kad znamo da ćemo i tako teško kompenzirati gubitke – kaže Rešetina, ističući kako će potrošači, čim završi dožućivanje zrelih plodova, za koji dan diljem Lijepe Naše dobiti prvoklasne primjerke zorice te ostalih ranih sorata Ichimaru i Chahare, potom i Okitsu i Ruske, koje su po kalibraži promjera sedam do osam centimetara.
Šećeri iznimni
Šećeri u njegovoj zorici ove su godine i 50% viši u odnosu na kiseline nego je to bilo lani u početku berbe. To znači da im početna cijena u maloprodaji neće biti ispod 10 do 15 kuna za kilogram, a iako su hrvatske mandarine sve traženije izvan naših granica, s obzirom na to da naše rane sorte dospijevaju puno ranije od grčkih, turskih ili španjolskih, koje otvaraju “sezonu” između 25. listopada i 1. studenog, u izvoz će samo 15-ak tisuća tona zlatnih plodova koji do distributera i ove jeseni putuju brodicama kroz kanale ispresijecane Neretvom. Glavna izvozna tržišta su nam Slovenija, Poljska, Češka, Slovačka, Velika Britanija..., a kad bi nas zaobišle nepogode uzrokovane klimatskim promjenama, stručnjaci tvrde kako, i kad bi svih 2300 hektara nasada u dolini Neretve došlo u puni rod, mandarine ne bismo imali dovoljno u odnosu na inozemnu potražnju. Prinosi od oko 120 tisuća tona za Hrvatsku znače izvozni potencijal od oko 50 milijuna eura. No, izvoz će rasti samo ako zadržimo proizvodnju i počnemo više ulagati u agrotehničke mjere i znanje.
Resorno ministarstvo i država svojedobno su poticali otkup mandarina s 40 lipa po kilogramu uz uvjet da otkupljivači otkupe sav urod do kraja godine. No u današnjim tržišnim uvjetima, kad su mnogi lanjsku berbu naplatili tek nedavno u kolovozu, očekivati je da će proizvođači ove godine dobro vagati komu će ih i za koliko prodavati.
