Izbornik
Naslovnica Županije Dubrovačko-neretvanska
završena u roku godine dana

Počinje sanacija odlagališta Sitnica u Blatu na Korčuli, vrijedna 22 milijuna kuna

odlagalište otpada
Foto: Ivo Čagalj/PIXSELL/Ilustracija
Zbrinjavanje otpada na odlagalištu Sitnica osobito je problematično tijekom ljetnih mjeseci zbog povećane količine odloženog otpada, ali i visokih temperatura koje često znaju uzrokovati požare na odlagalištu

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš u srijedu je s predstavnicima Svjetske banke obišao odlagalište otpada Sitnica u Blatu na Korčuli gdje će uskoro početi radovi na njegovoj sanaciji i zbrinjavanju procjednih voda te je potpisao ugovor s odabranim izvođačem radova tvrtkom G.T. Trade, vrijedan 22 milijuna kuna.

Od ukupno 22 milijuna kuna 17,5 milijuna kuna osigurano je kroz darovnicu Globalnog fonda za okoliš (GEF) koju provodi Svjetska banka, dok će preostali iznos sufinancirati Fond te općine Blato i Vela Luka.

"Zbrinjavanje otpada na odlagalištu Sitnica osobito je problematično tijekom ljetnih mjeseci zbog povećane količine odloženog otpada, ali i visokih temperatura koje često znaju uzrokovati požare na odlagalištu. Takva situacija dugoročno je neodrživa za lokalno stanovništvo. Zbog toga se posljednjih mjeseci u Fondu intenzivno radilo kako bi se pripremila sva potrebna dokumentacija te provela javna nabava za odabir izvođača radova", istaknuo je direktor Fonda Dubravko Ponoš.

Dodao je kako su svjesni što rješavanje ovog problema znači za stanovništvo Blata i Vela Luke, naglasivši da bi sanacija trebala biti završena u roku od godinu dana. U sklopu sanacije predviđena je izgradnja kazete s unutarnjim i vanjskim pokrovnim brtvenim slojem, čime će se onemogućiti utjecaj odloženog otpada, odnosno procjednih voda, na okoliš. Istovremeno, na odlagalištu će, sukladno važećim propisima, biti uređen i prostor za privremeno odlaganje otpada koji će biti u funkciji do konačnog zatvaranja odlagališta.

Sanacija odlagališta dio regionalnog GEF programa zaštite okoliša Jadranskog mora

Nataša Vetma iz Svjetske banke objasnila je kako je ovaj projekt dio šireg regionalnog GEF programa zaštite okoliša Jadranskog mora (ASEP) čiji je krajnji cilj smanjenje onečišćenja na kritičnim točkama u Jadranskome moru, a u svrhu obnove funkcioniranja ekosustava.

Ovim projektom GEF je stavio na raspolaganje Republici Hrvatskoj 4,33 milijuna dolara sa ciljem zaštite Jadranskog mora od onečišćenja s posebnim naglaskom na procjedne vode nesaniranih odlagališta koje u ovako krškom terenu završavaju u moru ili podzemnim vodama. Taj projekt podupire i pripremu projekata za financiranje od strane EU, te potiče jačanje kapaciteta za brže i kvalitetnije povlačenje EU sredstva, rekla je Vetma.

Načelnik Općine Blato Ante Šeparović i načelnica Općine Vela Luka Katarina Bikić istaknuli su značaj koji ovaj projekt ima. Zahvalili su Fondu i Svjetskoj banki na financijskoj, ali i stručnoj pomoći oko rješavanja sanacije Sitnice.

"Naše općine su male, sami financijski sigurno ne bi mogli zatvoriti ovako veliku milijunsku investiciju, a nemamo ni potrebnog stručnog kadra koji bi pripremio projekt prema procedurama koje nalaže Svjetska banka. U tome nam je pomoć ekspertnog tima iz Fonda bila neprocjenjiva", komentirali su čelnici tih korčulanskih općina.

Direktor Fonda Ponoš također je rekao kako na cijelom otoku Korčuli treba početi intenzivno raditi na osmišljavanju adekvatnog sustava održivog gospodarenja otpadom. Taj sustav mora uvažiti otočne posebnosti, no prioritet i dugoročni cilj svakako treba biti visoki postotak razvrstavanja otpada kako bi se koristili njegovi vrijedni resursi.

"I iz ovog primjera vidimo da je dugogodišnje nekontrolirano odlaganje bez prethodne selekcije najskuplja moguća varijanta koju treba prevenirati i koja je, u društvu koje preferira razvoj cirkularne ekonomije krajnje neprihvatljiva. Država, putem Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastoji osigurati poticajno okruženje kroz korištenje EU fondova za projekte gospodarenja otpadom te se nadam da će i korčulanski gradonačelnici i načelnici iskoristiti raspoložive financijske mogućnosti za unapređenje svojih komunalnih usluga", istaknuo je Ponoš.