Tijekom prvih sedam mjeseci ove godine zabilježen je 2,1 milijun gostiju
Razgovor s Ivanom Vladović, direktoricom Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, koja unatoč rekordnoj posjećenosti, poručuje da brojke nisu cilj, nego očuvanje načina života i ponuda s dušom
Splitsko-dalmatinska županija i ove sezone obara turističke rekorde. Tijekom prvih sedam mjeseci ove godine zabilježen je 2,1 milijun gostiju te je ostvareno 9,8 milijuna noćenja, što je 2% više dolazaka i 1% više noćenja nego u isto vrijeme 2024. godine. Kolovoz će, sudeći po broju turista, također biti rekordan. Povod je to za ljetnu "ćakulu" s Ivanom Vladović, direktoricom županijske Turističke zajednice, koja nam je otkrila odakle nam gosti dolaze, što traže i nudimo li im dovoljno zanimljivih sadržaja.
Tko su najbrojniji gosti?
Iz godine u godinu vidimo da se struktura gostiju mijenja. Iako su naši najvjerniji gosti i dalje Nijemci, Poljaci i Česi, sve je veći broj dolazaka iz SAD-a i Velike Britanije. Francuska je u velikom porastu, a kontinuirano raste i broj gostiju iz Bosne i Hercegovine. To nas, naravno, veseli.
A domaći turisti?
I broj domaćih gostiju u stalnom je porastu, što nas posebno raduje. Splitsko-dalmatinska županija ima iznimne prirodne ljepote i bogat sadržaj kulturnih programa. U Dalmaciji, od otoka i obale do Dalmatinske zagore, u prosjeku se istovremeno održava pet-šest različitih događanja – i to autentičnih, lijepih manifestacija. Kao TZ trudimo se da sve što organiziramo, bilo mi ili naše lokalne turističke zajednice, odražava pravi dalmatinski način života i dalmatinski "štih". Želimo ponuditi ono što ne postoji nigdje drugdje u svijetu – da budemo regija izbora upravo zbog načina života, a ne zbog sadržaja koji se mogu pronaći i drugdje. Naša istraživanja pokazuju visoko zadovoljstvo gostiju i sadržajem i prirodnim ljepotama. Naravno, u špici sezone gužva nekima smeta, no to je očekivano i većina gostiju dolazi svjesna toga.
Je li se i broj smještajnih kapaciteta povećao u odnosu na lani?
Da, broj privatnih apartmana povećao se i ove godine, tako da ponude ima za sve. Naša istraživanja pokazuju da se najprije pune ne samo dobri nego i vrhunski objekti. Ono što ima dodanu vrijednost, gdje je domaćin ispričao svoju priču i dao osobni pečat, uvijek se popuni prvo. Zato stalno apeliramo – nemojmo biti "konfekcija". Nemojmo nuditi samo zid i krevet. Ako se sve svodi na cijenu, tada ona postaje jedino mjerilo. No kad nudiš više, kad si pravi domaćin i imaš objekt s "dušom", to gosti prepoznaju. Potražnja i ponuda su golemi – u svakom pogledu.
Što je s ruralnim turizmom? Bilježite li napredak i u Dalmatinskoj zagori, ne samo u smještajnim kapacitetima nego i u sadržajima?
Dalmatinska zagora iznimno je bogata sadržajem. Od Sinja, Dugopolja, Vrlike, Vrgorca, Imotskog – sve te destinacije imaju prekrasne, osmišljene i posebne manifestacije koje vrijedi posjetiti. Nažalost, još nema dovoljno smještajnih kapaciteta, zbog čega intenzivno radimo na strategiji razvoja Dalmatinske zagore.
Pokazalo se na brojnim događanjima, poput Alke, koncerata ili proslave Velike Gospe, da Sinjska krajina ne može apsorbirati toliki broj gostiju u noćenjima kad je potražnja velika. Trenutačno je Zagora prije svega izletnička destinacija, no radimo na razvoju sadržaja i cjelogodišnje ponude kako bi se ta struktura promijenila. Zagora to zaslužuje – i poviješću, i prirodnim ljepotama, i načinom života.
Kakve su najave za postsezonu?
Vrlo dobre. Fokusirali smo se na predsezonu i postsezonu jer smatramo da smo u sezoni dosegnuli vrhunac i da tu trebamo rasti samo u kvaliteti. Pred i postsezona donose dodatne efekte i prihode. Zato smo poseban naglasak u kampanjama stavili na razdoblje do studenoga i prema najavama očekujemo lijepu postsezonu.
Naravno, sigurnost naše destinacije vidimo kao najjače oružje. Ne trebamo "ganjati" brojke pod svaku cijenu jer destinacija u kojoj se ni gosti ni građani ne osjećaju dobro – nije dobra ni za koga. Ako pričamo priču o našem načinu života, onda ga i sami moramo živjeti. Ne smijemo prodati ono što je naše.
Turizam treba biti regenerativan – dati više nego što uzima. Ako uzima više nego daje, nismo na dobrom putu. Zato ćemo učiniti sve da educiramo i promoviramo ono što je naše kako bi gosti tražili upravo to. Tako potražnja sama diktira i kakva će biti ponuda.
