Skupština jednoglasno protiv plutajućeg LNG terminala

Županijska skupština Primorsko-goranske županije u četvrtak je jednoglasno zaključila da zahvat plutajućeg LNG terminala u Omišlju na otoku Krku, kako je prikazan u Studiji o utjecaju na okoliš, nije prihvatljiv te da županija podupire nastavak projekta kopnenoga LNG terminala za koje je već doneseno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i izdana lokacijska dozvola.

Prema usvojenim zaključcima, projekt koji je prikazan u "Studiji o utjecaju na okoliš izmjene zahvata prihvatnoga terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku uvođenjem faze plutajućega terminala za skladištenje i uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina“ nije prihvatljiv za županiju  jer ima negativne utjecaje na krajobraz, more i korištenje prostora te ne donosi koristi lokalnoj i regionalnoj zajednici.

Skupština je ovlastila predstavnicu Primorsko-goranske županije u Savjetodavnom stručnom povjerenstvu za ocjenu utjecaja na okoliš Koraljku Vahtar - Jurković da glasuje u skladu sa zaključcima Županijske skupštine. Uz to, skupština je poduprla sve strateške projekte Republike Hrvatske koji nemaju negativne utjecaje na okoliš i postojeće gospodarske aktivnosti, prije svega na turizam, te one koji trajno donose ekonomsku dobit lokalnoj i regionalnoj zajednici

Prema podatcima sa skupštine, izgradnja plutajućega LNG terminala obuhvaća tzv. FSRU brod (Floating storage regasification unit) namijenjen za prihvat brodova za prijevoz plina, odnosno brod za pretovar plina u spremnike, skladištenje, uplinjavanje i za isporuku u plinovodnu mrežu. Zahvat uključuje i pristan, pomoćne objekte i postrojenja te plinovod od broda do linije uklapanja s početnom točkom trase priključnoga plinovoda za kopneni terminal. Izgradnja plutajućega terminala trebala bi trajati 19 mjeseci, a nositelj projekta je tvrtka LNG Hrvatska.

Koji će brod biti postavljen još nije poznato, pa je u studiji navedeno da najmanji predviđeni brod ima kapacitet 160.00 prostornih metara, a najveći kapacitet od 265.000 prostornih metara plina te da će moći prihvatili najveće LNG brodove. Planira se 70 pristajanja LNG brodova na godinu, a za privez i pretovar jednog broda potrebno je 50 sati.

Studijom o utjecaju na okoliš, o kojoj su izlagali predstavnici izrađivača tvrtke Ekonerg, procijenjeno je da plutajući terminal neće imati negativan utjecaj na kvalitetu zraka i na ekološku mrežu te da je, s obzirom na buku, promet, bio-ekološke značajke, nastajanje otpada, klimatske promjene i rizike prihvatljiv uz primjenu propisanih mjera zaštite okoliša. Procijenjeno je da je prihvatljiv i s obzirom na društveno-gospodarski utjecaj. Jedino je utjecaj na vizualne kvalitete krajobraza ocijenjuje kao umjeren s područja Njivica i jak s područja Omišlja i to unatoč primjeni mogućih mjera zaštite.

Županija i ranije protiv plutajućega LNG terminala

U županiji smatraju da plutajući LNG terminal ima sve elemente protiv kojih je županija bila i ranije, kada se razmatrao projekt kopnenoga LNG terminala, a to su - korištenje mora za uplinjavanje, kloriranje, povećani vizualni utjecaj na okoliš, jer plutajući terminal izlazi izvan postojećih industrijskih postrojenja, te nedovoljno koristi lokalnoj zajednici i županiji.

Na sjednici Županijske skupštine bio je i direktor LNG Hrvatska Goran Frančić, koji je rekao da je u tijeku nabava FSRU broda i ugovaranje izgradnje pristana i priključnog plinovoda. Konačna investicijska odluka bit će donesena potkraj ožujka sljedeće godine, a potom će početi izgradnja.

Rekao je da "vizualni utjecaj projekta postoji i nikada nije negiran te da bi ukupne naknade od terminala za regionalnu i lokalnu zajednicu iznosile oko tri milijuna kuna na godinu". Frančić je rekao da  se planira i izgradnja distributivne stanice LNG-a za brodove u Petrolejskoj luci u Rijeci te da se za taj projekt izrađuje studija utjecaja na okoliš. Naglasio je da je projekt plutajućeg teminala tržišno opravdan te je apelirao na vijećnike da shvate koristi za svoj kraj i riječku industriju.

Načelnica Omišlja Mirela Ahmetović naglasila je da studija nije cjelovita ni stručno utemeljena, da ugrožava okoliš i turizam te da o tome govori u ime svih Omišljana, kao i Općinskoga vijeća koje ju je ovlastilo da iskoristi sve raspoložive postupke s ciljem zaustavljanja projekta plutajućega LNG terminala.

Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner ocijenio je da bi korištenje klora na predviđeni način uzrokovao ekološku katastrofu te da je predložena tehnologija zastarjela i nije prihvatljiva, o čemu, rekao je, govore i talijanska iskustva.

Župan Zlatko Komadina rekao je da strategija razvoja županije i županijski prostorni prostorni plan predviđaju energetsko čvorište u županiji,  ali da je ranije bila riječ o kopnenom, a ne plutajućem terminalu. Nismo dobili dovoljna jamstva da nema rizika, kompenzacijske mjere ne odgovaraju  rizicima, nema jamstva da će se koristiti plin u Termoelektrani Urinj, kao ni da će se razgraditi pogoni Dine Petrokemije u Omišlju, rekao je zaključivši da skupština nema drugog izbora nego da se prihvati predloženu studiju i projekt.

Javna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš za plutajući LNG terminal na otoku Krku počela je 30. listopada, a trajat će do 28. studenoga. Na javnom izlaganju studije u Omišlju prije 10-ak dana mještani su se oštro suprotstavili izgradnji plutajućega LNG terminala, smatrajući da će ugroziti okoliš i otočni turizam.