Županija Zrinskih
U Međimurskoj županiji svake se godine prisjećaju tragične pogibije Zrinskog i Frankopana 30. travnja 1671. Tog se dana obilježava i Dan Međimurske županije
Postav u Muzeju Međimurja Čakovec, Zrinska garda Čakovec kao jedna od istaknutijih povijesnih postrojbi, obiteljski mauzolej u Šenkovcu, obelisk u Gornjem Kuršancu, niz manifestacija i vrijednih datuma koji se slave... U Međimurskoj županiji i danas kao da stoluje obitelj Zrinski. Glasovito ime te plemićke obitelji iznimno se cijeni na samom sjeveru zemlje, a kako i ne bi kada su upravo oni obilježili povijest tog dijela Hrvatske, kao i mnogih drugih. Kako se njihov međimurski put od 1546. do 1691. godine ne bi zaboravio, o tome se brine Međimurska županija na čelu sa županom Matijom Posavcem, koji je u 2016., “godini obljetnica“, s razlogom sve reflektore u kulturnom i povijesnom smislu usmjerio upravo na Međimurje.
– Značaj obitelji Zrinski za Međimurje je nemjerljiv i u povijesnom, i u kulturnom, gospodarskom i političkom smislu. O Zrinskima se danas premalo zna i možda nam se čini da ih drugi cijene više nego mi, no to se uskoro mora promijeniti kako bi generacije koje dolaze mogle učiti na primjerima koje su nam ostavili te otkriti zašto smo s ponosom županija Zrinskih – ističe župan Posavec.
Ponosan je, dodaje, na suradnju sa Zrinskom gardom Čakovec, čakovečkim ogrankom Matice hrvatske i Družbom Braće Hrvatskoga Zmaja, koji svojim nesebičnim djelovanjem i naporima rade na baštinjenju te časne obitelji. U spomen na hrvatskog junaka, bana i prvog vlasnika Međimurja Nikolu IV. Zrinskog, koji je nakon višetjedne opsade brojčano nadmoćnije osmanlijske vojske junački poginuo u proboju iz utvrde Siget 7. rujna 1566. godine, održano je ili se priprema niz događanja u Hrvatskoj i Mađarskoj. Formirano je povjerenstvo koje koordinira niz događanja uz potporu triju predsjednika – visoke pokroviteljice obilježavanja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, predsjednika Mađarske Janosa Adera i predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdoğana.
U Međimurskoj županiji svake se godine prisjećaju i dana tragične pogibije Zrinskog i Frankopana 30. travnja 1671. godine. Tog se dana obilježava i Dan Međimurske županije, kad Skupština Međimurske županije dodjeljuje Nagradu Zrinski, najviše priznanje koje pojedinac, udruga ili tvrtka može dobiti za svoj rad.
Razvoj županije
– Te dane ujedno koristimo kako bismo jedan sat povijesti u svakoj našoj školi posvetili Zrinskima i Frankopanima te tako mlađim generacijama usadili osjećaj odgovornosti i zahvalnosti učenjem o svojoj povijesti. Živopisni simbol Međimurja, ali i grada Čakovca, danas je i Zrinska garda, povijesna vojna postrojba čija se atraktivnost mjeri u europskim razmjerima, kao i ugled Zrinskih nekada. S ponosom nosimo naziv “županije Zrinskih” i tako slavimo punih 300 godina njihovog ugleda u europskim okvirima, ali i vladavine u Međimurju – nabraja župan Posavec. Mnogo je zasluga obitelji Zrinski o kojima se u javnosti premalo zna. Juraj IV. Međimurje je odvojio od Varaždinske županije i pripojio ga mađarskoj Zaladskoj županiji. Gradnjom tvrđava u Legradu, Raskrižju, kod Draškovca i u Podturnu dovršio je izgradnju obrambenog sustava na Muri i uspješno se suprotstavljao Turcima. Njegov sin Nikola VII. Zrinski, ban, vojskovođa i književnik, utemeljio je 1659. franjevački samostan u Čakovcu, a 1662. i knjižnicu sa stručnim katalogom na latinskom jeziku, poznatu pod nazivom Bibliotheca Zriniana, danas fond od 731 knjižne jedinice pohranjene u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Muzej, svjestan važnosti edukacije mladih naraštaja na kojoj se sustavno radi, organizira i predavanja za osnovne i srednje škole. Matica hrvatska pak intenzivno radi na tome da poznata djela o Zrinskima prevede na moderni hrvatski jezik. Juraj IV. u Nedelišću je 1570. utemeljio prvu hrvatsku tiskaru u kojoj je četiri godine zatim tiskana prva hrvatska kajkavska knjiga “Decretum” Ivanuša Pergošića iz Varaždina, kao i hrvatski prijevod “Tripartituma” mađarskog pravnika Stjepana Verboczija. Hrvatskim velikašima podignuti su i spomenici te spomen-obilježja u Čakovcu, Donjoj Dubravi i Kuršancu.
Ciceronova izreka o povijesti kao učiteljici života pravi smisao dobiva i kad se govori o Zrinskima. Poznati po ratnim pohodima, Čakovcu su dali kulturnu i vjersku prepoznatljivost, doveli franjevce i oplemenili društveni život. Upravljali su ogromnim bogatstvima, trgovinom, prometom, proizvodnjom i preradom željeza, srebra, drveta, žitarica i vina. Njihovi nasljedni zemljišni posjedi bili su u zemljopisnom rasponu od Mure do Jadranskog mora, od Čakovca do Senja. Gradovi pak su bili centri posjeda, središta uprave i sudišta te utočišta ljudima u slučaju opasnosti. Ti gradovi postajali su s vremenom mjesta ugodna za stanovanje, pretvarajući se i u raskošne palače i dvorove kakav je, primjerice, bio Čakovec. Gospodarski su ojačali, posebice za vrijeme Nikole Zrinskog Sigetskog, kad su opet postali prva i najmoćnija hrvatska obitelj. Koncentracija golemih imanja u njihovim rukama imala je pozitivno značenje za politički razvoj Hrvatske. Zrinski su, nema sumnje, bili tada nositelji hrvatske državne ideje i samostalnosti hrvatskog naroda. – Naučili su nas da se moramo boriti za ono u što vjerujemo i ustrajati u nastojanjima da sačuvamo svoj identitet, ponos i suverenost – napominje župan Posavec.
Priznanje Zrinskima odaje se i raznim događanjima. U veljači 2016. godine u suradnji s Maticom hrvatskom, Zrinskom gardom i Družbom Braće Hrvatskog Zmaja predstavljen je roman prvijenac Alena Samoleca “Bitka”. U atriju Starog grada upriličena je koncertna izvedba opere “Nikola Šubić Zrinjski” Opere HNK Zagreb, čime je na veličanstven način zaključen najsvečaniji trenutak obilježavanja Dana Međimurske županije. Velika obljetnica je i prilika Hrvatskoj i Mađarskoj da se još jače povežu i uspješno surađuju, baš kao što su to činile i u slavnoj povijesti. Iza Zrinskih je u Čakovcu ostao i vrijedan spomenik kulture, Stari grad.
– Palača Zrinski sa svojom povijesnom vrijednošću jedan je od najkompleksnijih spomenika kulturne baštine u Hrvatskoj. Moramo čuvati i baštiniti tu vrijednost. Htio bih u budućnosti realizirati u Perivoju Zrinski još jedan projekt – aleju velikana, odnosno spomenik ljudima koji su ostavili veliki trag u povijesti Međimurja. Provodimo niz projekata kojima čuvamo park koji naš grad i županiju čini vrednijom i ljepšom – napominje župan Posavec.
Iz fondova Europe unije financiran je najveći projekt koji su aplicirali u Muzeju Međimurja Čakovec, uz pomoć Regionalne razvojne agencije Međimurje REDEA-e. Radi se o cjelokupnoj obnovi kompleksa Staroga grada Zrinskih, ali i znatnom proširenju sadržaja u okviru muzeja te u dvorcu i fortifikaciji. U razdoblju od 2013. do 2015. provedena su tri velika projekta na temu povijesno-kulturne baštine: “Jezična povezanost Baranje i Međimurja – Jezici Zrinski“, “Tematski putovi Zrinskih“ i “pHisCulture”. Kompleks Starog grada od samih začetaka djelovanja muzeja se obnavlja s obzirom na to da se radi o arhitektonskom kompleksu koji zahtijeva stalnu brigu i održavanje. Ove godine razrađen je i prijavljen projekt “Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine”. Prođe li, potpuno će se obnoviti i revitalizirati vanjska utvrda te proširiti muzejski prostori izvan središnje palače.
Muzej Međimurja danas je simbol sjećanja i mjesto očuvanja čitave međimurske povijesti, a u Starom gradu djeluje od 1955. godine. Unutar zidina četverokrilne dvokatne palače smješten je stalni postav sa zavičajnom arheološkom, kulturno-povijesnom etnografskom zbirkom i likovnom galerijom, dok je u dvorištu palače prostran atrij s lapidarijem, izložbenim salonom za povremene tematske izložbe, muzejsko-informativnim centrom i poznatim restoranom. Muzej upravlja i dislociranom Memorijalnom zbirkom slikara Ladislava Kralja Međimurca, smještenom u njegovoj rodnoj kući u centru Čakovca te arheološkim lokalitetom pavlinskog samostanskog kompleksa svete Jelene pokraj Šenkovca, koji datira iz 15. stoljeća i poznat je po očuvanom ciklusu gotičkih freski unutar kapele. Međimurska županija ima još planova vezanih za privlačenje većeg broja turista jer su Zrinski i turistički brend.
Sačuvani dvorci i kurije
– Zaključivanjem ovog kompleksnog projekta, dosad najvećeg na jednom spomeniku kulture u Međimurju, daljnje funkcioniranje Starog grada poprimit će nove razmjere, privući veći broj zaljubljenika u kulturu i povijesnu građu te samim time uključiti ovu vrijednu hrvatsku baštinu u turističku ponudu. Osmislili smo i tematske putove obitelji Zrinski, a na tim tematskim rutama svi zainteresirani mogu iz prve ruke doživjeti kako su Zrinski oblikovali širu regiju. Njihove kurije i dvorci sačuvani su u cijelom Međimurju, a u srcu Čakovca nalazi se Perivoj Zrinski u kojem se izdiže dvorac koji uvijek okuplja velik broj posjetitelja i zaljubljenika u povijesnu ostavštinu. Svake godine bilježimo sve bolje rezultate u ostvarenju noćenja te posjeta gostiju iz ponajviše susjednih zemalja, a slavno ime Zrinski i naš rad na očuvanju njihova imena već imaju velikih rezultata. Nakon Plitvičkih jezera drugi smo najrazvijeniji i najposjećeniji turistički kraj kontinentalne Hrvatske, a brend Zrinskih, uz prirodne ljepote, kulturnu i tradicijsku raznolikost, te divne i gostoljubive Međimurke i Međimurce, tome itekako pridonosi – objašnjava župan Posavec. Hrvatski je sabor na inicijativu župana Međimurske županije i HAZU jednoglasno prihvatio prijedlog Vlade koja je na svojoj 9. sjednici podržala inicijativu Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu da se 2016. godina proglasi Godinom Nikole Šubića Zrinskog. Proglašenjem 2016. spomen-godinom, Međimurje je dobilo jedinstvenu priliku jače se pozicionirati na karti Europe predstavljajući se kao Županija Zrinskih. U provođenju aktivnosti obilježavanja Dana Županije i obljetnice Sigetske bitke nužna je bila podrška i pomoć Ministarstva kulture, posebno pomoćnice ministra Ive Hraste Sočo, koja se pobrinula da se dostojno obilježi cijela 2016. godina, u kojoj se slavi 5. Spomendan na Zrinske i Frankopane, 345. obljetnica pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, ali i 470. obljetnica dolaska obitelji Zrinski u Međimurje
