Hrvatskoj treba još 13 centara
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš rekao je da se sustav upravljanja otpadom u Hrvatskoj tek izgrađuje, a prvi 'probijaju led'
Prva godišnjica rada prvog u Hrvatskoj izgrađenog Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) u Marišćini u četvrtak je ocijenjena uspješnom, a tom su prigodom centar posjetili predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mile Horvat, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke i Grupacije centara za gospodarenje otpadom.
Predsjednik Uprave Ekoplusa, koji upravlja centrom, Josip Dedić rekao je da je iza centra prva i uspješna godina rada.
"Svjedoci smo situacije i problema u drugim sredinama u kakvoj bi danas bili i mi da nije završena Marišćina", rekao je Dedić te dodao da nitko ne kaže da je ovo najbolje što se može niti centri trebaju biti konačno rješenje.
Ali, dodao je, ako je to koncept za koji se opredijelila država, trebamo ga zajednički što brže razviti, pa ćemo onda imati što i unaprijediti. U protivnom, bez suradnje i participacije sa svih razina, sustav neće zaživjeti, istaknuo je.
Ponoš: Prvi "probijaju led"
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš rekao je da se sustav upravljanja otpadom u Hrvatskoj tek izgrađuje, a prvi "probijaju led".
Naglasio je da su na Marišćini uspjeli sve probleme riješiti i već godinu dana uspješno rade. Jutros je obišao i centar za gospodarenje otpadom Kaštijun u Istri, koji radi tek mjesec dana.
"Uvjeren sam da će i drugi centri završiti izradu dokumentacije, a najdalje su otišli u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji", rekao je te izrazio uvjerenje da će i ti centri zaživjeti.
Po riječima Ponoša, Fond je u Marišćinu uložio 13,6 milijuna kuna, taj novac će omogućiti da sustav posve zaživi i da bude izgrađen do kraja.
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mile Horvat rekao je da u ministarstvu nastoje sustići zadane rokove u relizaciji vrlo ambicioznih planova u vezi stavljanja u funkciju i otvaranja svih ostalih centara za gospodarenje otpadom, "a to nije jednostavno".
Naveo je da je u kružnoj ekonomiji gospodarenja otpadom prva karika jako važna, a to je primarna selekcija otpada na kućnom pragu, dok je zadnja karika obrada otpada i zbrinjavanje preostalog dijela mješovitog komunalnog otpada, koji se u tom nizu frakcija ne obradi, upravo na postrojenjima u centrima za gospodarenje otpadom.
"U njima će se na jednoj strani kroz biološku obradu dobiti određeni proizvod koji se kasnije može utržiti, jer postaje proizvod, a kroz mehaničku obradu dobije se određeno gorivo iz otpada - to je cilj kružne tzv. ekonomije", rekao je.
Ekoplus: Hrvatskoj treba 13 centara za gospodarenje otpadom
Zamjenik župana Petar Mamula rekao je da u županiji očekuju da u se u suradnji s resornim ministarstvom i fondom zaštite okoliša u županiji osigura selekcija otpada primjerena europskim standardima. Naša županija jedna od vodećih u Hrvatskoj u primarnoj selekciji otpada, a cilj nam je da u suradnji s lokalnim zajednicama i državom osiguramo najviše europske standarde u gospodarenju otpadom i kvaliteti života, naveo je.
Zamjenik gradonačelnika Rijeke Marko Filipović rekao je da Komunalno društvo "Čistoća" već tri godine odvojeno prikuplja otpad te da se u Rijeci i riječkom prstenu odvojeno prikuplja i predaje na daljnje postupke oko 20 posto otpada u odnosu na ukupnu količinu.
Centar Marišćina posjetili su i članovi Grupacije centara za gospodarenje otpadom kojima tek predstoji izgradnja centara, jer bi u Hrvatskoj, kako su naveli iz Ekoplusa, trebalo sagraditi ukupno trinaest centara.
Iz Ekoplusa ističu da je centar, unatoč izazovima i specifičnim okolnostima koje su ga pratile, izgrađen i stavljen u funkciju, da je opravdao očekivanja i investiciju. Navode da se Marišćina nakon godinu dana rada već suočava s količinama otpada iznad planiranog kapaciteta, da se sada radi u dvije smjene, a priprema uvođenje treće. Ekoplusu je osobito važno da što prije zaživi sustav odvojenog prikupljanja u cijeloj županiji, kako bi mogao planirati poslovanje u projektiranim granicama i posvetiti se kvaliteti proizvodnje goriva iz otpada, naglasili su iz Ekoplusa.
