Izbornik
Naslovnica Županije Osječko-baranjska 6947 pregleda
Satnica 15-ak kuna

Voćari u potrazi za radnom snagom: jabuka rodilo 400 tona, a nema ih tko brati

Berba jabuka
1/9
Foto: Davor Javorović/PIXSELL
Puno je radne snage iselilo, a dosta ih se zaposlilo u javnim radovima – rezimira Domagoj Škobić, konzultant u Tonkovčevom obrtu

Grane se svijaju pod plodovima, jabuke su u voćnjaku u Čepinu, na pet hektara, dobro rodile. Beračica Jasmina Pavlović pažljivo kida jednu po jednu, i tako već tjedan dana.

– Što ne možemo dokučiti rukom s tla, beremo s traktora. Najvažnije je razlikovati prvu i drugu klasu – stručno će Jasmina. Stalni posao nema 11 godina, a četvero je djece teško prehraniti samo suprugovom plaćom.

- Redovito idem u nadnice, satnica je 15-ak kuna, a svaka je kuna važna – rezimira ona.

Berba jabuka je počela, berači su “tražena roba”, a njih kronično nedostaje, što voćare u Slavoniji i Baranji baca u očaj.

– Uspjeli smo specijalnom vjetrenjačom obraniti voćnjak od mraza, natkrili smo ga i zaštitili od leda, navodnjavamo ga, pratimo tehnologije i na koncu je najveći problem ispao naći berače. Srećom, u Čepinu je 9500 stanovnika pa sam nekako skupio 20 radnika – kaže Dražen Tonkovac, vlasnik voćnjaka. Posla će za njih biti barem dva mjeseca jer je na tih pet hektara rodilo, po procjeni, 400 tona jabuka.

Bruto iznos usmjeriti na radnike

– Puno je radne snage iselilo. Usto, dosta ih se zaposlilo u javnim radovima, a raširen je stav kako je lakše raditi u javnim radovima, nego u berbi. I treće, oni koji su na socijalnoj pomoći, kada jedan mjesec prime plaću, taj prvi mjesec dobiju i socijalnu pomoć, no drugi mjesec im se ona smanji za 25 posto, a treći za 50 posto, a stara balkanska izreka kaže “bolje džabe ležati, nego džabe raditi”. Rezultat je to da, primjerice, u jednoj baranjskoj tvrtki nedostaje stotinu sezonaca za berbu jabuka. I potražnja i cijena jabuke su dobri, ali nema ju tko obrati – rezimira Domagoj Škobić, konzultant za proizvodnju u Tonkovčevom obrtu, a i sam voćar.

Uskočiti bi trebala, stava su voćari, država. Sezonce se, naime, zapošljava “na markice” koje im se lijepe u knjižicu.

- Satnicu od, primjerice, 17,5 kuna neto, poslodavac plati 26 ili 27 kuna bruto. Država, dakle, uzme devet kuna. Kava je na moru 15 kuna pa sezonac, praktički, radi dva sata za dvije kave, što je poprilično destimulirajuće. Cijeli bi bruto iznos trebalo usmjeriti na radnike, tako bi ih se motiviralo da rade – prikazuje Škobić. Iako nije dobro miješati voće, dodaje on, kombinacijom koštičavog i jezgričavog voća na plantažama lakše bi pronašli radnike, a i radnici bi tako imali posao deset mjeseci na godinu.