Modna dizajnerica Slavica Kučar:
Slavici Kučar čipkarice su baka i mama, a logičan je slijed bio, kako sama kaže, da i ona nauči “premetanje batića”
- Kako zašto, pa iz Lepoglave sam - na pitanje o tome zašto uči rediti čipku spremno odgovara, pa objašnjava kako obiteljsku tradiciju jednostavno nije mogla prekinuti. Slavici Kučar čipkarice su baka i mama, a logičan je slijed bio, kako sama kaže, da i ona nauči “premetanje batića”.
Izrada nije teška, uvjeravale su čipkarice goste u Etnografskom, koji su u nevjerici promatrali kako one spretno i precizno premeću drvene štapiće te pribadačama prate izrađene linije te, tako, od tankih niti konca dobivaju mala remek-djela. Čipkarice danas, međutim, kako su same objasnile, nisu fokusirane samo na “klasičnu” izradu čipke, već od nje rade i nakit, pa i odjevne predmete.
Svakodnevna vježba
- Završila sam modni dizajn, a rediti čipku samo će mi pomoći u mojim kreacijama - objasnila je 34-godišnja Slavica Kučar, koja još pohađa tečaj u rodnoj Lepoglavi. Dva do tri sata dnevno, rekla je, minimalno treba vježbati ne bi li se dobila kvaliteta koja se od prave čipkarice zahtjeva.
- Žene koje rede čipku imaju po pedeset godina iskustva i znaju čak 150 tehnika prebacivanja batića. Jasno je da za to treba puno vježbe - sa smiješkom je ispričala Karmen Šoštarić, upraviteljica Zadruge lepoglavske čipke, koja je priznala, iako čipku redi od osnovne škole, i dalje nije vrhunska majstorica. Da čipka bude autentično lepoglavska, objasnila je Karmen Šoštarić, nije dovoljno samo da se izradi po šabloni po kojima ih rade čipkarice u Lepoglavi.
- Motivi koje mi koristimo oni su od Danice Bresler, koja je, između dva svjetska rata, čipku koju su u naš grad donijeli pavlini, dodatno oplemenila. Također, da se čipka naziva lepoglavskom, mora proći kontrolu povjerenstva koje potvrđuje njenu autentičnost, za što se dobije i potvrda - pojasnila je upraviteljica Zadruge. Izložba u Etnografskom na kojoj se može naučiti sve o Lepoglavi traje do 15. siječnja.
