Izbornik
Naslovnica Županije Varaždinska
Modna dizajnerica Slavica Kučar:

'Zašto učim rediti čipku? Pa iz Lepoglave sam!'

Izložba o kulturi i umjetnosti Lepoglave, u sklopu koje čipkarice održavaju radionicu izrade lepoglavske čipke
1/5
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
Slavici Kučar čipkarice su baka i mama, a logičan je slijed bio, kako sama kaže, da i ona nauči “premetanje batića”

- Kako zašto, pa iz Lepoglave sam - na pitanje o tome zašto uči rediti čipku spremno odgovara, pa objašnjava kako obiteljsku tradiciju jednostavno nije mogla prekinuti. Slavici Kučar čipkarice su baka i mama, a logičan je slijed bio, kako sama kaže, da i ona nauči “premetanje batića”.

Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
- Kod lepoglavske čipke je karakteristično što se konac uopće ne dira, već se čipka izrađuje pomoću drvenih batića. Može ih biti do 36 pari, a ova koju ja trenutno radim izrađuje se s osam pari batića - objasnila je Slavica Kučar tehniku izrade čipke u Etnografskom muzeju u Zagrebu, gdje su čipkarice iz Lepoglave Zagrepčanima, u sklopu izložbe “Ljepa glava” pokazivale ljepote te nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.

Izrada nije teška, uvjeravale su čipkarice goste u Etnografskom, koji su u nevjerici promatrali kako one spretno i precizno premeću drvene štapiće te pribadačama prate izrađene linije te, tako, od tankih niti konca dobivaju mala remek-djela. Čipkarice danas, međutim, kako su same objasnile, nisu fokusirane samo na “klasičnu” izradu čipke, već od nje rade i nakit, pa i odjevne predmete.

Svakodnevna vježba

- Završila sam modni dizajn, a rediti čipku samo će mi pomoći u mojim kreacijama - objasnila je 34-godišnja Slavica Kučar, koja još pohađa tečaj u rodnoj Lepoglavi. Dva do tri sata dnevno, rekla je, minimalno treba vježbati ne bi li se dobila kvaliteta koja se od prave čipkarice zahtjeva.

- Žene koje rede čipku imaju po pedeset godina iskustva i znaju čak 150 tehnika prebacivanja batića. Jasno je da za to treba puno vježbe - sa smiješkom je ispričala Karmen Šoštarić, upraviteljica Zadruge lepoglavske čipke, koja je priznala, iako čipku redi od osnovne škole, i dalje nije vrhunska majstorica. Da čipka bude autentično lepoglavska, objasnila je Karmen Šoštarić, nije dovoljno samo da se izradi po šabloni po kojima ih rade čipkarice u Lepoglavi.

- Motivi koje mi koristimo oni su od Danice Bresler, koja je, između dva svjetska rata, čipku koju su u naš grad donijeli pavlini, dodatno oplemenila. Također, da se čipka naziva lepoglavskom, mora proći kontrolu povjerenstva koje potvrđuje njenu autentičnost, za što se dobije i potvrda - pojasnila je upraviteljica Zadruge. Izložba u Etnografskom na kojoj se može naučiti sve o Lepoglavi traje do 15. siječnja.