Klub 1000 u Međimurju
Inicijativa o osnivanju “Kluba 1000” bit će u srijedu predstavljena na skupu u tvrtki Tehnix. Zasad je u klubu osam tvrtki
Povećanje prosječne plaće u Međimurskoj županiji postala je glavna tema i u predizbornoj kampanji. Inicijativa o povećanju plaća, koje zaostaju 25 posto za državnim prosjekom, pokrenuta je još prošle godine od strane poduzetnika koji su shvatili da bez toga neće uspjeti zaustaviti val odlazaka u inozemstvo, ne samo mladih, nego i iskusnijih radnika koji znaju da će u Njemačkoj za isti posao biti plaćeni dvostruko i trostruko više nego u Hrvatskoj.
Najuporniji je u isticanju važnosti povećanja plaća među poduzetnicima Đuro Horvat, direktor uspješne tvrtke Tehnix iz Donjeg Kraljevca, koji je naveo 1000 eura plaće kao magičnu brojku kojoj bi poslodavci trebali težiti.
- Hrvatskoj se s 1000 eura ljepše živi nego u Njemačkoj s 3000 eura, pogotovo ako imate jedno ili dvoje djece - rekao je Horvat na jednom gospodarskom skupu u svojoj tvrtki. U međuvremenu je pokrenut i neformalni "Klub 1000" o kojem pak u posljednje vrijeme sve glasnije govori Mladen Novak, suvlasnik informatičkih tvrtki C Lab i C Junior, u kojima je prosječna plaća oko 1300 eura.
Inicijativa o osnivanju "Kluba 1000", kao ideja razvoja hrvatskog gospodarstva zasnovanog na konceptu "moralnog kapitalizma", bit će u srijedu predstavljena na skupu u Tehnixu. Zasad je osam tvrtki dalo suglasnost da ih se spominje u tom kontekstu. M. Novak, SDP-ov kandidat za župana, kaže da će, uz ostalo, govoriti i o mjerama koje bi na razini lokalne samouprave mogle pomoći poduzetnicima da povećaju plaće.
U "Klub 1000" moći će ući tvrtke koje radnicima isplaćuju više od 7000 kuna ukupnih primanja mjesečno, no u prosjek se uračunavaju i božićnice i druge isplate. Uz C Lab i Tehnix, uvjete zadovoljavaju i Muraplast, Centrometal, Letina Inox, Komet, Međimurje plin i Media-Soft. Direktor Kometa Dražen Sinko kaže da kod njih plaće inženjera debelo premašuju tu granicu, no imaju i puno zaposlenih sa srednjom i nižom spremom, koji imaju manje plaće od toga.
- Manje tvrtke u kojima su visokoobrazovani radnici u većini, lakše isplaćuju veće plaće, no što, na primjer, s obućarskim i tekstilnim tvrtkama? - kaže Sinko.
U Međimurskoj županiji najmanje plaće imaju upravo zaposleni u tekstilnoj i obućarskoj industriji. Oni su jedva dosegli granicu od 4000 kuna, a sljedeći im je cilj 5000 kuna. Dodatni je problem što trećina radnoaktivnog stanovništva u Međimurju ima završenu samo osnovnu školu ili čak ni to, a onih s VSS je samo osam posto.
