Istraživanje u Varaždinskoj županiji

Djeca bi Rome za prijatelje, a dio roditelja bi ih istjerao iz škole

Županije
Romska igraonica Fotografija: Damir Špehar/PIXSELL
U školama koje pohađaju i Romi stavovima djece prema njima puno su pozitivniji, a prema Romima negativnija su djeca koja nisu s njima u kontaktu

Djeca hrvatske nacionalnosti koja nemaju nikakvog kontakta s romskim vršnjacima imaju mnogo više negativnih stavova prema Romima nego djeca koja su u svakodnevnom kontaktu s njima. Pokazalo je to istraživanje koje je među 106 učenika i njihovih roditelja u dvije osnovne škole u Varaždinskoj županiji provela Melita Horvat, mag. psihologije. Odlučila je provjeriti valjanost tzv. Allportove teorije međugrupnog kontakta, prema kojoj bi djeca koja imaju kontakt s Romima trebala imati i manje negativnih stavova prema njima. Tu je hipotezu u diplomskom radu i potvrdila.

Istraživanje o stavovima osnovnoškolske djece prema Romima provedeno je u jednoj školi u koju zajedno dolaze hrvatski i romski učenici te u drugoj u kojoj su samo Hrvati. U prvoj bi 57,4 posto učenika pristalo na to da im dječak ili djevojčica romske nacionalnosti bude najbolji prijatelj, dok je u drugoj takvih samo 17,3 posto!

Suprotnost roditelja i djece

Kod roditelja je, zanimljivo, obrnuta situacija. Na prijateljstvo s romskom djecom pristalo bi u prvoj školi 7,4 posto roditelja, a u drugoj, u kojoj nema romske djece, 19,2 posto. Djeca su odgovarala i na pitanje bi li, ako već ne žele Rome za prijatelje, barem sjedila s njima u školskim klupama i, kao treću opciju, žele li uopće biti s njima u istom razredu. Na neku od te tri mogućnosti pristaje ukupno 83,3 posto djece iz škole koju pohađaju i Romi, 57,7 posto djece iz škole u kojoj ih nema, te samo 40,8 posto roditelja djece iz prve i 63,4 posto roditelja iz druge škole.

Čak 20,4 posto roditelja i 1,9 posto djece iz prve škole najradije bi istjerali Rome iz Hrvatske, dok iz druge škole to želi 7,7 posto djece i 15,4 posto roditelja. U školi u kojoj nema Roma dječaci pokazuju znatno više negativnih stavova prema njima od djevojčica. Prosječna dob anketirane djece je osam godina.

– Rezultati ovog istraživanja potvrđuju da već i sama prisutnost Roma u školi rezultira značajno pozitivnijim stavovima djece prema njima, u odnosu na stavove djece koja pohađaju školu bez ijednog pripadnika romske nacionalnosti – ističe M. Horvat, koja je istraživanje predstavila na Psihošpanciru u organizaciji Društva psihologa Varaždina, gdje je istaknuto da se negativni stavovi prema Romima kao nacionalnoj manjini javljaju već u ranoj dječjoj dobi, i da su druženje i prijateljstvo ključni za razbijanje predrasuda.

– Praktični doprinos ovog istraživanja očituje se u mogućnostima djelovanja na djecu osnovnoškolske dobi radi smanjenja negativnih stavova prema Romima – napominje M. Horvat.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Prijavi se ovdje