Atraktivni izložbeni sadržaji za sve građane, ali i radionice

Bogat i raznolik program koji bi trebao udovoljiti većem dijelu kulturne javnosti, odnosno dosadašnjim, ali i nekim budućim posjetiteljima, osmislila je za ovu godinu ekipa Zavičajnog muzeja Slatina. Predstavili su ga i gradonačelniku Denisu Ostrošiću koji je zajedno sa svojim zamjenikom  Ilijom Nikolićem bio u radnom posjetu vodstvu te značajne slatinske kulturno-umjetničke institucije.

Noć muzeja

Ono što je najbliže jest Noć muzeja u petak. Tema ovogodišnje Noći stiže pod imenom ‘’Između stvarnog i digitalnog’’. A upravo će tako, u skladu s imenom teme, biti provedena ova ‘’pandemijska’’ izložba. Naime, prema svemu sudeći, zbog trenutačne epidemiološke situacije neće biti klasične Noći muzeja, već će se atraktivni digitalni sadržaji moći razgledati na web  stranici Zavičajnog muzeja na samu Noć muzeja.

Muzejsku djelatnost šira javnost najčešće prepoznaje po izložbama, a i slatinski muzej ove godine priprema, istaknuto je, nekoliko doista posebnih izložaba. Drugi dio izložbe Slatinčanke stiže već u ožujku, a samostalnu  izložbu Sanje Dušak, amaterske 
slikarice iz Mikleuša, posjetitelji muzeja moći će razgledati u travnju.

U svibnju obilježava se Dan muzeja, a u sklopu bogatog programa zasad je potvrđena izložba možda i najpoznatijeg hrvatskog 
karikaturista Nika Titanika.

- Ljetne mjesece obilježit će zajednička suradnja muzeja i slatinske OŠ Eugena Kumičića koja će donijeti nekoliko zanimljivih 
izložbi i radionica. Za sam Dan grada Slatine još je otvoreno pitanje s čijim će se fantastičnim radovima slatinskih zavičajaca 
ići u javnost. Izbor je sužen na dva imena. Na Shoshu Talik, hrvatsko-izraelsku akademsku slikaricu i pjesnikinju rođenu  1938. u Slatini, i na Vladimira Udatnyja, također akademskog slikara, rođenog 1920. u Voćinu, koji je umro 1972. u Rijeci, gdje je i proveo dobar dio života. Sada već tradicionalna izložba u povodu Dana Milka Kelemena stiže u listopadu, a kao šećer na kraju godinu bi trebali zaključiti članovi Slatinskoga likovnog kluba (SLIK) izložbom svojih radova u prosincu - navode u Zavičajnom muzeju Slatina.

Ministarstvo kulture blagoslovilo je nekoliko muzejskih programa, no oni iziskuju ulaganje i vlastitih sredstava i sredstava osnivača, Grada Slatine, kako bi ih se moglo potpuno ostvariti.

Radi se o programu Ručicama do glazbe, svojevrsnim radionicama s ciljem afirmacije učenika osnovnih škola s područja Slatine 
na polju glazbe i kreativnog rada, zatim o numizmatičkoj zbirci Zavičajnog muzeja, odnosno o tiskanju reprezentativnog kataloga, a tu je i nastavak programa Virtualni vodič kojim će muzej nastaviti implementirati digitalne sadržaje u svoj stalni interaktivni muzejski postav.

Modernizacija muzeja nastavit će se i nabavom neophodne nove opreme za što je osigurano 50.000 kuna.

Duga povijest

Duga je povijest slatinskog muzeja. Godine 1984. Narodno sveučilište Veljka Vlahovića donijelo je odluku u osnivanju zavičajnog muzeja koji će djelovati u sastavu Narodnog sveučilišta. Prvi prostor muzeja bio je Draškovićev dvorac u sjevernom dijelu grada. O vremenu nastanka dvorca ne postoje točni podaci, a smatra se da je nastao u prvoj polovici 19. stoljeća kao paromlin.

Godine 2009. počelo je preseljenje Zavičajnog muzeja Slatina u prostor stare škole/starog kotara, a završeno je 2019. preseljenjem cjelokupne muzejske građe.

Kada se osmišljavao stalni postav, glavna premisa bila je predočiti materijalnu i nematerijalnu  kulturnu baštinu slatinskoga kraja. Kao osnovni element strukture stalnog postava izabrana je školska svjedodžba Hilde Mundweil iz 1915. godine izdana u zgradi u 
kojoj je danas smješten muzej. Tematski je stalni postav podijeljen po školskim predmetima koji su navedeni na svjedodžbi.

Zavičajni muzej Slatina počeo  je još 1994. formirati Zbirku Milka Kelemena s ciljem istraživanja i prezentacije djela i života jednog od najznačajnijih hrvatskih skladatelja suvremene glazbe 20. stoljeća. Zbirka je 2012. obogaćena velikom donacijom bračnog para Kelemen gradu Slatini  i Zavičajnom muzeju Slatina.

U sastavu stalnog postava Zavičajnog muzeja Slatina nalazi se i spomen-soba Domovinskog rata sa stalnom izložbom “Moj križ 
svejedno gori”.