Obnova Novih dvora
U sklopu kompleksa osim samog dvorca obnovit će se još osam objekata – vršilnica, Muzej Matija Skurjeni, Kuća Marof, kukuružarnik, gospodarska građevina s podrumskim prostorom i starim svodovima, konjušnica, zgrada bivšeg učeničkog doma (tzv. Richterova zgrada) te stari perivoj
Vrata na nekim od derutnih objekata koji se nalaze unutar kompleksa Novih dvora nema odavno, razvaljena su, ukradena, ili su jednostavno popustila pod vremenskim (ne)prilikama. Prozora također, eventualno se uz rubove nazire još pokoji komad stakla, preko nekih je nalijepljen najlon... Krovovi prokišnjavaju, vlagom izgriženi zidovi su oronuli, žbuka svakodnevno otpada s njih, a okoliš općenito prije podsjeća na scene iz postapokaliptičnih filmova nego na nekadašnju vlastelinsku rezidenciju bana Josipa Jelačića.
Jedinstvena destinacija
Gornje rečenice koje danas, nažalost, poprilično točno opisuju zaprešićke Nove dvore uskoro će postati tek neka ružna sjećanja, a kompleks će postati, kako je to sažeo gradonačelnik Željko Turk, mjesto kojim bi se ponosio i sam ban Jelačić.
– Moja je vizija Jelačićevih dvora prije svega životna. Taj kompleks vidim kao mjesto svakodnevnog okupljanja Zaprešićana i naših gostiju na kojem se druže sve generacije: djeca igraju, mladi zaljubljuju, a stari odmaraju – kazuje gradonačelnik Turk koji s izuzetnim ponosom govori o projektu “Novo ruho Novih dvora” kojim bi se cjelokupno imanje na kojem su stoljećima živjeli knezovi Zrinski i grofovi Erdödy, a koje je 1851. kupio sam ban Jelačić trebali obnoviti i zaštititi od budućeg propadanja. Također, brojni objekti koji se nalaze u sklopu imanja stavit će se u turističku, društvenu i gospodarsku funkciju te brendirati i promovirati kao jedinstvena turistička destinacija smještena nadomak Zagreba. Iako ima i onih koji će u nevjerici tek odmahnuti rukom komentirajući “kako je sve već tak’ dugo zapušteno da sumnjaju da će se ikad pomaknuti s mrtve točke”, demantirat će ih činjenica da je prva faza projekta koji se, treba to napomenuti, s čak 80 posto financira iz sredstava fondova Europske unije, već gotovo završena.
– Projekt se sastoji od dvije faze, prva je priprema projektne dokumentacije koja će biti gotova u travnju ove godine, a nakon toga krećemo na drugu fazu, odnosno građevinske radove. Da bismo prijavili drugu fazu, moramo pričekati da Ministarstvo pregleda dokumentaciju i, pod uvjetom da je sve u redu, potom objavi natječaj za izvođača radova. Koliko će to trajati ne ovisi o nama, ali nadamo se da će sve biti gotovo ove godine, nakon čega krećemo s građevinskim radovima koji bi trebali biti gotovi u roku od 24 mjeseca – pojašnjava voditeljica projekta Jasminka Varupa Krajnik. U sklopu kompleksa osim samog dvorca obnovit će se još osam objekata – vršilnica, Muzej Matija Skurjeni, Kuća Marof, kukuružarnik, gospodarska građevina s podrumskim prostorom i starim svodovima, konjušnica, zgrada bivšeg učeničkog doma (tzv. Richterova zgrada) te stari perivoj.
Spomenik nulte kategorije
S posebnom će se pažnjom pristupiti obnovi vršilnice koja je jedini takav objekt u Hrvatskoj i spada u spomenike nulte kategorije. Ona će se moći koristiti za različite kulturno-umjetničke manifestacije tijekom cijele godine, a ne samo tijekom ljetnih mjeseci kao danas. Kukuružarnik će postati infocentar sa suvenirnicom čija će krila zgrade služiti za izložbe na otvorenom, konjušnica će biti uređena kao objekt tradicijskih zanata u kojem će se smjestiti različiti obrtnici, Richterova zgrada će dobiti smještajnu namjenu, na perivoju će “niknuti” dječje igralište, u Kući Marof nalazit će se galerijski prostor, vanjsko gledalište i podrumski prostor za radionice, gdje će se smjestiti Udruga likovnih stvaralaca. Muzej Matije Skurjenija trebao bi se obnovom pozicionirati među značajnije hrvatske kulturne institucije, a u osmoj građevini će se urediti vinski podrum s kušaonicom.
