Pilot-naselja su idealna jer su okružena šumama i imaju potencijala za energetsku neovisnost
Projekt je vrlo važan jer klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju u 21. stoljeću za cijelo čovječanstvo
Prvi put u Hrvatskoj kreće se u smjeru projektiranja energetske samoodrživosti, a kao pilot-područja za izradu koncepta ulaganja odabrana su tri velikogorička naselja, i to Buševec, Rakitovec te Turopolje, uz koje je u neposrednoj blizini te ujedno i na rubnom području grada naselje Ogulinec.
Vrijednost – 25 milijuna eura
Ukupna procijenjena vrijednost projektiranja energetske samoodrživosti kreće se oko 25 milijuna eura, a lokalno stanovništvo spomenutih goričkih naselja benefite koji proizlaze iz održive energije, bez zagađenja zraka, trebat će prepoznati i izabrati. Od tog ih čina dijeli jedan veliki korak, a to je razvoj investicijskog koncepta za koji su velikogoričke vlasti dobile značajan europski garant. Projektna prijava, podnesena u okviru programa Horizon 2020 inicijative European City Facility (EUCF) na prvi, prošlogodišnji poziv gradovima i općinama, zadovoljila je u velikoj konkurenciji sve kriterije.
Kao rezultat stigla je darovnica u vrijednosti 60.000 eura za izradu investicijskog koncepta pod imenom “Razvoj energetski pozitivnih i klimatski neutralnih naselja”. Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar kazao je da se projektom želi ispitati mogućnosti stvaranja samoodrživih naselja s minimalnim zagađenjem zraka. Navedena pilot-naselja odabrana su s obzirom na to da su okružena šumom i poljoprivrednim zemljištem te imaju dovoljno potencijala u lokalnim obnovljivim izvorima za postizanje energetske neovisnosti, a s druge strane su i na rubnim dijelovima administrativnog područja grada. Novim projektom, rekao je Ačkar, stigla je potvrda i na europskoj razini da se kreću u istom smjeru koji je Europa odredila donošenjem Europskog zelenog plana. Sve je usmjereno k istom zajedničkom cilju, što je očuvanje okoliša za buduće generacije.
A prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine i s pogledom na 2070. godinu, ovaj je projekt važan jer “klimatske promjene predstavljaju rastuću prijetnju u 21. stoljeću i predstavljaju izazov za cijelo čovječanstvo jer utječu na sve aspekte okoliša i gospodarstva te ugrožavaju održivi razvoj društva. Klimatske promjene utječu na učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih nepogoda (ekstremne padaline, poplave i bujice, erozije, oluje, suša, toplinski valovi, požari) i na postupne klimatske promjene (porast temperature zraka, tla i vodenih površina, podizanje razine mora, zakiseljavanje mora, širenje sušnih područja)”.
Šteta od klimatskih promjena
Hrvatska usto spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod pa je od presudne važnosti što prije poduzimati ovakve mjere kao što se događaju u velikogoričkom prstenu.
