Ovogodišnji sajam okupio 40 certificiranih gospodarstava
Nije riječ samo o načinu uzgoja hrane nego i odnosu prema zemlji, vodi, zraku i resursima koji ostaju budućim generacijama, poručili su s manifestacije
Čazma je i ove godine postala mjesto susreta hrvatskih ekoloških proizvođača, ali i mjesto na kojem se govorilo o budućnosti poljoprivrede. Na 12. izdanju Eko sajma na Trgu Čazmanskog kaptola okupilo se više od 40 certificiranih ekoloških gospodarstava iz cijele Hrvatske, koja su posjetiteljima ponudila više od 350 proizvoda. Od ekološkog voća i povrća, zimnice i piva do prirodne kozmetike i sredstava za zaštitu bilja, sajam je pokazao koliko je široka ponuda domaće ekološke proizvodnje.
Uključivanje u međunarodnu mrežu
Organizatori ističu da je riječ o jedinom sajmu u Hrvatskoj na kojem su svi ponuđeni proizvodi ekološki certificirani, a cijela se manifestacija održava bez korištenja plastike. Upravo je ta činjenica jedna od važnijih poruka 12. izdanja sajma. Ekološka proizvodnja nije samo način uzgoja hrane nego i odnos prema zemlji, vodi, zraku i resursima koji ostaju budućim generacijama.
Sajam je održan uoči Međunarodnog dana ekološke hrane, koji se obilježava 23. rujna, a dodatnu važnost dobio je i zbog uključivanja Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača u međunarodnu mrežu IFOAM. Riječ je o organizaciji koja okuplja proizvođače, prerađivače i druge sudionike povezane s ekološkom proizvodnjom i potrošnjom hrane.
Dvanaest godina održavanja Eko sajma pokazuje da Čazma nije slučajno postala mjesto okupljanja ekoloških proizvođača. Predsjednik Udruge Eko Čazma Dražen Diktić zahvalio je izlagačima, učenicima, institucijama, udrugama, sponzorima i svima koji sudjeluju u organizaciji, istaknuvši kako upravo njihov rad omogućuje da manifestacija iz godine u godinu raste.
– Zahvaljujem svim izlagačima i ljudima koji sudjeluju u ovoj manifestaciji te pridonose tome da ona bude što bolja i kvalitetnija. Hvala i svima koji nam pomažu u pripremi hrane i drugim poslovima koji su važni za cijelu ovu priču – rekao je Diktić.
Podršku ekološkim proizvođačima različitim mjerama pruža i Bjelovarsko-bilogorska županija. Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i poljoprivredu Dario Biškup istaknuo je da dvanaesto izdanje sajma potvrđuje njegov kontinuitet i važnost za lokalnu, ali i županijsku poljoprivredu. Županija ove godine ima desetak mjera kojima podupire različite segmente poljoprivredne proizvodnje. Među njima su potpore za navodnjavanje, nabavu staklenika, plastenika i sadnica, ali i potpora ekološkim proizvođačima subvencioniranjem troškova stručne kontrole i izdavanja potvrdnica.
Ipak, postoji problem koji se ne može zanemariti. Ekološki proizvođači sve se teže nose s rastom troškova, vremenskim nepogodama i uvjetima tržišta. Na to je upozorio Slavimir Brkić, član Skupštine Hrvatske poljoprivredne komore Bjelovarsko-bilogorske županije i izaslanik predsjednika Komore te potpredsjednika za ratarstvo. Kao ekološki proizvođač, kazao je, govori i iz vlastitog iskustva.
Održivost kao dio svakodnevne prakse
– Proizvodnja u poljoprivredi općenito je sve skuplja, a ekološka proizvodnja višestruko je skuplja od konvencionalne. Klima nas više ne mazi, zdrave hrane nam nedostaje, a svijest o njezinoj važnosti polako raste. Unatoč tome, ekološka proizvodnja pada – rekao je Brkić.
Upozorio je i da Hrvatska, prema njegovoj procjeni, vjerojatno do 2030. neće ostvariti cilj prema kojem bi ekološka proizvodnja trebala činiti 14 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje. EU ima još ambiciozniji cilj – da četvrtina ukupne proizvodnje bude ekološka.
– Nadam se da će Ministarstvo prepoznati koliko nam je pomoć potrebna. Pozivam sve da cijene ekološku i poljoprivrednu proizvodnju općenito. Života bez hrane nema, a važnost zdrave hrane posebno moramo imati na umu zbog djece – poručio je Brkić.
Da pitanje ekološke proizvodnje nadilazi samu proizvodnju hrane, istaknula je i programska koordinatorica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača Sunčana Pešak. Govoreći o utjecaju poljoprivrede na okoliš, upozorila je na probleme vezane uz očuvanje tla, vode i zraka te smanjenje bioraznolikosti. Savez je od ove godine član međunarodne mreže IFOAM, čime se domaći proizvođači dodatno povezuju s europskim i svjetskim organizacijama koje rade na razvoju ekološke poljoprivrede. Pešak je posebno istaknula čazmanski Eko sajam kao mjesto koje upravo svojim pravilima pokušava pokazati da održivost može biti dio svakodnevne prakse.
Dvanaesti Eko sajam otvorila je čazmanska gradonačelnica Valentina Čanađija, zahvalivši organizatorima i svima koji sudjeluju u njegovoj pripremi.
