Ivan Fabijanić, uz potporu Grada Jastrebarskog, izdao zbirku domagovačkih riječi da ih sačuva za nove generacije
Povijest i kultura naselja Domagović vrijedan je dio jaskanskog kraja
Puno je razloga za slavlje u Domagoviću pokraj Jastrebarskog, kamo je stigla najprestižnija glazbena nagrada Porin. Dobitnik je
Nikola Fabijanić, vrsni glazbenik i ravnatelj jaskanskog Centra za kulturu. Fabijanić je albumom “Nikola Fabijanić & Acoustic Project Strings: Koncerti za saksofon i gudače” osvojio već treći Porin, ove godine u kategoriji najboljeg albuma klasične glazbe.
Nadareni glazbenici
Iako ih je razveselila, ova vijest nije nimalo iznenadila mještane Domagovića jer to naselje obiluje vrsnim glazbenicima, profesionalnim i amaterima. I nekadašnji preci stanovnika Domagovića bili su nadareni kao glazbenici, a novi naraštaji to su, kažu, samo potvrđivali.
Još u 19. stoljeću u selu je po učitelju Vinku Šaringeru osnovano pjevačko društvo Bršljan koje je godinama uspješno djelovalo, a odavde potječu mnogi poznati glazbenici i ansambli.
Naselje Domagović spominje se u početnim godinama 14. stoljeća, a ovdje je rođen i biskup Martin Borković, general pavlinskog
reda koji je 1667. godine izabran za zagrebačkog biskupa, a 1686. car Leopold I. imenovao ga je kalačko-bačkim nadbiskupom
i mitropolitom. Hrvatski sabor 1687. jednoglasno je na njegov prijedlog proglasio sv. Josipa zaštitnikom hrvatskoga kraljevstva.
Mještani Domagovića oduvijek su se uključivali u napredne ideje vremena u kojem su živjeli, velik je postotak visokoobrazovanih
stanovnika, a mnogi među njima su i umjetnici – glazbenici, slikari i pisci.
Pisana riječ u središtu je još jednog važnog događaja za Domagović, izdavanja zbirke domagovačkih riječi Ivana Fabijanića, koji ju je pisao punih 20 godina.
- Sva sreća što je ova zima imala i ponešto snijega, jer 20 godina čekanja ima svoj razlog, izgovor je da smo snimali samo zimi, i to onih zima s barem malo snijega - kaže Fabijanić.
Pokušao je, kaže, ne prepustiti zaboravu domagovački izričaj i specifičnost govora te jedinstvenost ponekih riječi koje je teško pronaći u drugim sredinama, pa onda sve to zapisati.
- Želja mi je mlađima ostaviti dio domagovačke prošlosti - ističe i zahvaljuje svima koji su mu pomagali u pripremi, ponajviše brojnim mještanima, Gradu i Centru za kulturu.
Fonemske zamjene
Zahvaljujući njegovu trudu, riječi poput gedina (kiša), sopruga (grah sa zeljem), krakrmica (zločesta napasna žena) ili zbanđaburiti (sve pomiješati, staviti sve na kup što ide i ne ide) ostat će zapisane za mlađe generacije. Govor Domagovića tipičan je govor
prigorskog dijalekta jezično zanimljiv zbog znatnih promjena koje su se dogodile u obliku fonoloških neutralizacija, tj. fonemskih
zamjena. Zanimljivost projekta je i audiorječnik koji su snimili izvorni govornici.
